struka(e): geografija, opća

Karpati, planinski sustav u srednjoj Europi, na području Poljske, Češke, Slovačke, Madžarske, Ukrajine i Rumunjske; krajnjim, malim dijelom prelazi u istočnu Srbiju. Pruža se u obliku luka dugog oko 1500 km i širokoga do 350 km. Dijeli se na Zapadne Karpate (Mali i Bijeli Karpati, Visoke i Niske Tatre, Zapadni Beskidi i Slovačko rudogorje), Istočne Karpate (Istočni Beskidi i Šumoviti Karpati) i Južne Karpate ili Transilvanske Alpe. Zapadni Karpati pružaju se od Dunava kraj Bratislave do doline rijeke Poprad, Istočni Karpati od prodora rijeke Poprad do Predealskoga prijevoja, a Južni Karpati od Predealskoga prijevoja do Dunava. Karpati se sastoje od kristalične unutarnje zone, na koju se naslanja vanjska zona mezozojskih i paleogenih pješčenjaka i gline. Veći je broj vrhova iznad 2500 m (Gerlachovský štít, 2655 m). Mnogi prijevoji nalaze se na visini od 500 do 1000 m; glavni su Jablunka (Jablonka; 553 m), Dukielski (502 m), Łupkowski (640 m) i Użocki prijevoj (889 m). Klima je umjereno kontinentalna. Karpati su izvorišno područje mnogih velikih rijeka (Visla, Dnjestar, Tisa, Prut i dr.). Bogati su listopadnim i četinjačkim šumama i rudnim blagom (sol i nafta u vanjskoj zoni, a rude u unutrašnjoj); mnogi mineralni izvori. Najgušće su naseljena prigorja i unutrašnje kotline. Raširena je poljoprivreda. Žitarice (uglavnom raž, ječam i zob) uspijevaju u sjevernom dijelu do 800 m visine; u južnom dijelu uspijeva vinova loza i voće. Za Prvoga (1915) i Drugoga (1944) svjetskog rata vodile su se na Karpatima velike bitke.

Citiranje:

Karpati. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 27.5.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/karpati>.