galaktički skup (galaktičko jato), skupina gravitacijski povezanih galaktikâ. Prema broju članova i obliku razlikuju se mali skupovi galaktikâ od nekoliko desetaka članova (npr. mjesni skup galaktika), nepravilni skupovi raštrkanih galaktika od približno tisuću članova (npr. galaktički skup u zviježđu Djevici, udaljen približno 54 milijuna svjetlosnih godina, s približno 1300 članova i skup u zviježđu Berenikinoj kosi (Abel 1656), udaljen 321 milijun svjetlosnih godina, s približno 1000 članova).
Razmak između galaktika u galaktičkim skupovima je relativno malen (približno 100 puta veći od promjera galaktika). Kada se galaktike sudare, dolazi do njihova stapanja. Sraz se događa između oblaka plina i prašine (pri čemu se ostvaruju povoljniji uvjeti za nastanak novih zvijezda), a malo je vjerojatno da se sudare zvijezde. U središtu sfernih skupova nalaze se velike eliptične galaktike koje nastaju stapanjem više galaktika, pa se u njih uočava i po nekoliko jezgara, a promjeri im dosežu milijun svjetlosnih godina.
Gustoća tvari u galaktičkom skupu veća je od prosječne gustoće svemira. Masa međugalaktičkoga plina usporediva je s vidljivom masom galaktika. U središnjem dijelu galaktičkoga skupa međugalaktički plin nalazi se na temperaturi od 10 milijuna kelvina i jak je izvor rendgenskog zračenja. Nakupine galaktičkih skupova čine galaktičke superskupove.