dubnij

traži dalje ...
struka(e): kemija
Osnovni podatci o kemijskom elementu

dubnij, simbol Db, umjetni radioaktivni kemijski element atomskoga broja 105, nazvan po gradu Dubni, u kojem su ga 1967. dobili ruski istraživači bombardiranjem americijeva nuklida 243Am neonovim nuklidom 22Ne u Združenom institutu za nuklearna istraživanja (rus. Ob’edinënnyj institut jadernyh issledovanij, akronim OIJAI). Neovisno su ga 1970. otkrili američki istraživači u Lawrenceovom berkeleyskom nacionalnom laboratoriju (engl. Lawrence Berkeley National Laboratory) u Californiji. Do 2024. bilo je poznato 13 radioizotopa. Svi su izotopi dubnija nestabilni i radioaktivni.

Osnovni podatci o kemijskom elementu

Ime kemijskog elementa Dubnij
Kemijski simbol Db
Atomski broj 105
Relativna atomska masa (268), relativna atomska masa izotopa 268Db iznosi 268,13
Skupina elemenata Prijelazni metali; 5. skupina periodnog sustava elemenata; sintetski
Elektronska konfiguracija \(\displaystyle {\rm [Rn]}5f^{14}6d^{3}7s^{2}\) (predviđena)
Koeficijent relativne elektronegativnosti prema L. C. Paulingu Nema podataka
Oksidacijski brojevi Nema podataka
Agregacijsko stanje pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa Čvrsto (predviđeno)
Gustoća pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa 21,6 g/cm³ (predviđena)
Talište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa Nema podataka
Vrelište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa Nema podataka
Otkriće 1967. Georgij Nikolajevič Fljerov (Flerov) (1913–90) i 1970. Albert Ghiorso (1915–2010)
Izotopi Do 2024. bilo je poznato 13 radioizotopa od kojih 268Db ima najdulje vrijeme poluraspada približno 28 sati. Nema stabilnih izotopa.
Citiranje:

dubnij. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 16.6.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/dubnij>.