struka(e): geografija, opća | povijest, opća

Bristol [bri'stəl], grad i luka u jugozapadnoj Engleskoj; 535 907 st. (2011). Istoimena grofovija obuhvaća 110 km² s 459 252 st. (2017). Leži na završetku Bristolskoga kanala, oko 10 km uzvodno od utoka Avona (Bristol Avon) u estuarij Severna (Bristolski kanal). U starome dijelu grada, među srednjovjekovnim spomenicima i crkvama, ističu se katedrala (XII–XIV. st.) i crkva St. Mary Redcliffe (XIV. st.). Kulturno je središte sa sveučilištima (University of Bristol, osnovano 1909., University of the West of England, 1992), sveučilišnom knjižnicom, stručnim i drugim školama, muzejima (gradski, povijesni M Shed i dr.), umjetničkom galerijom, kazalištima (Theatre Royal, 1766). Na području grada niz mostova povezuje obale Avona (1864. izgrađen je 412 m dug viseći most). Jako je industrijsko središte s proizvodnjom zrakoplova, prehrambenih, elektroničkih i kemijskih proizvoda, keramike, strojeva; tiskarstvo. Važna je luka s prometom 8,7 milijuna tona (2017; uvoz automobila, goriva za zrakoplove, stočne hrane i dr.). Luka je nekoć bila smještena u gradu, ali je zbog sve većih brodova izgrađena nova luka na samom ušću Avona u Avonmouthu (1877) te na suprotnoj obali ušća (Royal Portbury Docks, 1977). Željezničkim tunelom ispod Severna i cestovnim mostovima preko njega povezan je s južnim Walesom. Zračna luka. – Bristol se spominje 1051. U XIV. st. proširio je svoje područje i postao grofovijom. U srednjem vijeku trgovao je s Baltikom, Irskom i Francuskom, a poslije i sa Španjolskom, Levantom, Indijom i Amerikom. Već se u XIV. st. u njemu proizvodilo sukno, a poslije se razvila manufaktura. U XVII. st. izbilo je nekoliko radničkih pobuna. Za I. i II. svjetskoga rata važna luka i vojna baza. U II. svjetskome ratu bombardiranjem su razoreni gotovo svi bristolski povijesni spomenici.

Citiranje:

Bristol. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 30.10.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/bristol>.