Alaga, Gaja, hrvatski teorijski fizičar (Svetozar Miletić kraj Sombora, 3. VII. 1924 – Zagreb, 7. IX. 1988). Podrijetlom iz stare hrvatske bunjevačke plemićke obitelji, koja je primila plemstvo za vojne zasluge. Diplomirao je (1950) i doktorirao (1955) na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu gdje je radio od 1951. do smrti (redoviti profesor teorijske i nuklearne fizike od 1966., dekan 1982–86). Specijalizirao se na Institutu za teorijsku fiziku (danas Institut Nielsa Bohra) 1952–54. Urednik znanstvenoga časopisa Fizika 1978–88. U suradnji s Kurtom Alderom, Benom Royom Mottelsonom i Aageom Nielsom Bohrom otkrio je izborna pravila (pravila pobuđivanja atomske jezgre) za kolektivni model atomske jezgre i izborna pravila za beta-prijelaze i gama-prijelaze u slučaju jake deformacije orbitala, a sam i asimptotski tip izbornih pravila u deformiranim jezgrama (sva ta otkrića nazvana su Alagina pravila – Alaga rules). Kasnija istraživanja potvrdila su ispravnost tih pravila za mnoge prijelaze u atomskim jezgrama. Razvio je model nuklearne grozdaste strukture s vezanjem triju čestica na vibracije i otkrio izborna pravila za tip kvazirotacijskih vrpca. Bio je izvanredni član JAZU-a (danas HAZU) od 1968., iste godine dobio je državnu nagradu »Ruđer Bošković«.
