atlas (po latinskom naslovu Atlas zbirke zemljovida G. Mercatora).
1. Zbirka geografskih, astronomskih ili tematskih zemljovida sustavno sređenih u sadržajnu cjelinu. Razvojem znanosti i tehnologije povećava se i razlučivanje atlasa prema namjeni, sadržaju i načinu izrade. Geografski atlas uobičajen je naziv za zbirku zemljovida koji prikazuju geografsku stvarnost pojedinih dijelova svijeta (atlasi svijeta), regija (regionalni atlasi) i država (nacionalni atlasi). Posebna vrsta atlasa, prilagođena nastavnim potrebama zemljopisa, jesu tzv. školski atlasi. Tematski atlasi sadrže zemljovide određenoga stručnog sadržaja (klimatske, astronomske, povijesne, geološke, ekonomske, demografske, lingvističke i posebno dijalektološke, zatim turističke, vojne i dr.) prema kojima se atlasi i imenuju. Razvojem kartografije i uvođenjem računalne kartografije nastala je nova generacija atlasa, digitalni i elektronski atlasi. Prvi atlas izrađen je u doba renesanse na temelju Ptolemejevih podataka. Ptolemejev atlas doživio je brojna izdanja pod nazivom Geografija te je postao temeljem geografskog i kartografskog prikazivanja Europe i svijeta. U doba geografskih otkrića povećalo se i zanimanje za kartografsko prikazivanje otkrivenih područja. Najpoznatiji izdavači atlasa od XVI. do XVIII. st. bili su Nizozemci; A. Ortelius pripremio je i objavio 1570. zbirku karata tadašnjeg svijeta Pozornica svijeta (Theatrum Orbis Terrarum). G. K. Mercator je 1595. priredio zbirku karata s karakterističnim nazivom Atlas ili kozmografska razmišljanja o nastajanju svijeta i obliku nastalog (Atlas sive cosmographiae meditationes de fabrica mundi et fabricati figura). Naziv je uzeo iz antičke mitologije prema divu Atlasu (Atlant), koji na leđima nosi nebeski svod. Blaeuov Novi atlas (Atlas Novus) iz 1634. smatra se jednim od najvrjednijih kartografskih djela uopće. Među vrsne atlase XIX. st. ubrajaju se njemački Stielers Handatlas i francuski Atlas universel de Géographie, a XX. st. obilježavaju ruski Atlas Mira, talijanski Atlante Internazionale, britanski The Times Atlas of the World, njemački Bertelsmann Atlas International, američki National Geographic Atlas of the World i dr.
U Hrvatskoj se atlasi pojavljuju potkraj XIX. st., a bili su namijenjeni pretežito školstvu. Prvi atlas u nas bio je prijevod Kozennova Geografijskog atlasa za srednje škole (1887., urednik A. Dobrilović), koji je doživio nekoliko izdanja. Iz toga doba datira i Školski atlas I. Steklase. Između dva svjetska rata objavljen je Minervin Svjetski atlas. Atlasnu kartografiju nakon II. svjetskog rata karakteriziraju školski atlasi (Kartografija–Učila), nekoliko različitih izdanja atlasa svijeta (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Znanje) te atlas Jugoslavije (Sveučilišna naklada Liber). Prvi atlas u samostalnoj Hrvatskoj bio je Zemljopisni atlas Republike Hrvatske u izdanju LZ Miroslav Krleža i Školske knjige (1992).
2. (grčki ἄτλας: nositelj). U anatomiji, prvi kralježak u vratnom dijelu kralježnice koji nosi glavu.
3. (turski < arapski aṭlas < grčki Ἄτλας: Atlant) (saten). Jedan od triju temeljnih vezova pri tkanju; ujedno naziv za tkanine tkane u atlasnom vezu, uglavnom od svile i od filamentnih pređa koje su dobivene od kemijskih celuloznih i sintetskih vlakana. Lice tkanine je sjajno, a naličje najčešće zagasito, ali mogu i obje strane biti sjajne.
