akademija (grč. Ἀϰαδήμεıα ili Ἀϰαδημία), najviša znanstvena institucija (zavod) u nekoj zemlji koja njeguje i promiče znanost, kulturu i umjetnost. Nazvana po gaju sjeverozapadno od Atene posvećenome heroju Akademu, gdje je Platon poučavao filozofiju. Platonovu Akademiju ukinuo je 529. car Justinijan držeći je poganskom ustanovom. S vremenom akademije postaju više škole ili društva učenjaka najčešće okupljenih oko nekoga mecene, poput one koju je osnovao Karlo Veliki potkraj VIII. st. na dvoru u Aachenu, ili one u Palermu na dvoru Fridrika II. (XIII. st.).
Nakon propasti antičkih akademija, s pojavom humanizma akademije se ponovno utemeljuju u Italiji. Među prvima Accademia Platonica, koju je 1442. u Firenci osnovao Cosimo de’ Medici, te Accademia Pontaniana u Napulju i Accademia Pomponiana u Rimu. Takve ustanove za promicanje jezika i pisane riječi utemeljuju se širom Italije u XVI. i XVII. st. Jedna od najvažnijih, Accademia della Crusca osnovana 1583. u Firenci radi njegovanja i ujednačivanja talijanskog jezika, objavila je i prvi veliki eksplikativni talijanski rječnik (1612). Istodobno se utemeljuju i prve znanstvene akademije, a najčuvenija je bila rimska Accademia dei Lincei (1603). Tada nastaju i preteče današnjih nacionalnih akademija poput Royal Society of London (1660) i francuske Académie des sciences (1666). Nešto prije osnovana je, i danas najpoznatija akademija za promicanje jezika i književnosti, Académie française (1635), koja je 1694. objavila čuveni eksplikativni i normativni rječnik francuskog jezika. U to se doba ustanove poput akademija osnivaju i vode prema državnim potrebama. Tako nastaje i francuska Académie des inscriptions et belles-lettres (1663), koja danas zajedno s dvjema prvima te dvjema kasnijima (Académie des sciences morales et politiques i Académie des beaux-arts) čini Institut de France. Godine 1724. Petar Veliki osniva u Sankt Peterburgu Akademiju znanosti i umjetnosti (od 1803. Carska akademija znanosti, od 1925. Akademija znanosti SSSR-a, danas Ruska akademija znanosti). Osim državnoga, bilo je i drugih poticaja osnutku akademija, tako npr. prvo znanstveno društvo u SAD-u, American Philosophical Society, osniva B. Franklin 1743., dok se američka National Academy of Sciences osniva tek 1863. Jednako tako njemačka Berlin-Brandeburgische Akademie der Wissenschaften nastaje u Berlinu 1700. na Leibnizov poticaj.
Do početka XVIII. st. većina europskih zemalja ima svoje književne i znanstvene akademije, a ubrzo za njima i umjetničke. Jedna od najvažnijih, pored francuske Académie royale de peinture et de sculpture (1648), bila je engleska Royal Academy of Arts (1768). Većina tih umjetničkih akademija imala je i izobrazbenu ulogu, i time su se razlikovale od drugih akademija. Glazbene, društvene, medicinske i gospodarske akademije također se utemeljuju od XVIII. st.
Pod europskim utjecajem akademije i učena društva nastaju i drugdje u svijetu. U Južnoj Americi utemeljuju se akademije za proučavanje španjolskog jezika (god. 1871. u Kolumbiji, 1874. u Ekvadoru, 1875. u Meksiku itd.) i povezuju sa španjolskom Real Academia Española (osnovana 1713). Radi unaprjeđenja znanosti i društvenog razvoja osnivaju se akademije u Japanu (1879), Indiji (1935) i Kini (1949). Međunarodna unija akademija sa sjedištem u Bruxellesu, osnovana 1919., okuplja akademije iz više od 60 zemalja radi suradnje na području humanističkih i društvenih znanosti, a Međunarodno vijeće za znanost, utemeljeno 1931. u Parizu, povezuje nacionalne akademije, znanstvena društva i međunarodne saveze radi promicanja međunarodnih aktivnosti u svim područjima znanosti.
Na hrvatskom prostoru akademije nastaju najprije na jadranskoj obali, prvo za književnost poput Accademia dei Concordi (Akademija složnih), koju je osnovao pjesnik S. Bobaljević Mišetić u Dubrovniku u drugoj polovici XVI. st. po uzoru na talijanska književna društva. Godine 1599–1604. djelovala je pri isusovačkom Rimskom kolegiju Academia linguae Illyricae, kojoj je glavni cilj bio učenje hrvatskog jezika (učitelji su bili A. Komulović i B. Kašić). U Zadru je 1694. osnovana književna Accademia degli Incaloriti (Akademija zanesenjaka), kojoj je član bio i I. Tanzlinger-Zanotti. U posljednjoj četvrti XVIII. st. u mletačkoj Dalmaciji utemeljuju se gospodarsko-književna društva s posve praktičnim ciljevima nazivana akademijama: u Splitu, Trogiru i Hvaru, a u Zadru najjača od njih Accademia Economico-Letteraria. U XIX. st. akademije su imale važnu društvenu ulogu, a bile su i izraz stvarnih potreba za dinamičnim razvojem znanosti, i prirodnih i društvenih: tako u Zagrebu nastaje 1866. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, današnja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. – Naziv akademija upotrebljava se danas i za neke srednje i visoke škole (glazbena, policijska, pomorska, vojna, umjetnička, zrakoplovna akademija). – Akademijama se nazivaju i svečane priredbe s prigodnim programom koje se organiziraju u povodu nekih obljetnica ili blagdana.
AKADEMIJE
Afganistan
Afganistanska akademija znanosti
Kabul (1978)
Albanija
Akademia e Shkencave e Shqipërisë (Albanska akademija znanosti)
Tirana (1972)
Argentina
Academia Nacional de Ciencias Exactas, Físicas y Naturales
Buenos Aires (1874)
Academia Nacional de la Historia de la República Argentina
Buenos Aires (1893)
Academia Argentina de Letras
Buenos Aires (1931)
Academia Nacional de Bellas Artes
Buenos Aires (1936)
Armenija
Nacionalna akademija znanosti Republike Armenije
Erevan (1943)
Australija
Australian Academy of Science
Canberra (1954)
Australian Academy of the Humanities
Canberra (1969)
Academy of the Social Sciences in Australia
Canberra (1971)
Australian Academy of Technological Sciences and Engineering
Melbourne (1976)
Austrija
Österreichische Akademie der Wissenschaften
Beč (1847)
Azerbajdžan
Azərbaycan Milli Elmlər Akademiyası (Azerbajdžanska nacionalna akademija znanosti)
Baku (1945)
Bangladeš
Bangladesh Academy of Sciences
Dhaka (1973)
Belgija
Académie royale des Sciences, des Lettres et des Beaux-Arts de Belgique
Bruxelles (1772)
Koninklijke Vlaamse Academie van België voor Wetenschappen en Kunsten
Bruxelles (1772; 1938)
Koninklijke Academie voor Nederlands Taal- en Letterkunde
Gent (1886)
Académie royale de Langue et de Littérature françaises
Bruxelles (1920)
Bjelorusija
Nacyjanal’naja akadêmija navuk Belarusi
Minsk (1928)
Bolivija
Academia Boliviana de la Lengua
La Paz (1927)
Academia Nacional de Ciencias de Bolivia
La Paz (1960)
Bosna i Hercegovina
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH)
Sarajevo (1966)
Brazil
Academia Brasileira de Letras
Rio de Janeiro (1897)
Academia Brasileira de Ciências
Rio de Janeiro (1916)
Bugarska
Bălgarska Akademija na naukite
Sofija (1869)
Cipar
Etaireía Kypriakṓn Spoudṓn
Nikozija (1936)
Crna Gora
Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU)
Podgorica (1976)
Češka
Akademie věd České republiky
Prag (1784)
Čile
Instituto de Chile, utemeljen 1964., tvori šest akademija:
– Academia Chilena de la Lengua
Santiago de Chile (1885)
– Academia Chilena de la Historia
Santiago de Chile (1933)
– Academia Chilena de Ciencias
Santiago de Chile (1964)
– Academia Chilena de Ciencias Sociales, Políticas y Morales
Santiago de Chile (1964)
– Academia Chilena de Medicina
Santiago de Chile (1964)
– Academia Chilena de Bellas Artes
Santiago de Chile (1964)
Danska
Det Kongelige Danske Videnskabernes Selskab
Kopenhagen (1742)
Dominikanska Republika
Academia Dominicana de la Lengua
Santo Domingo (1927)
Academia de Ciencias de la República Dominicana
Santo Domingo (1974)
Egipat
Institut d’Egipte
Kairo (1798)
Akademija za arapski jezik
Kairo (1932)
Akademija znanstvenih istraživanja i tehnologije
Kairo (1971)
Ekvador
Academia Ecuatoriana de la Lengua
Quito (1874)
Estonija
Eesti Teaduste Akadeemia (Estonska akademija znanosti)
Tallinn (1938)
Etiopija
Etiopska akademija znanosti
Addis Abeba (2010)
Filipini
Academia Filipina de la Lengua Española
Manila (1924)
National Academy of Science and Technology
Manila (1976)
Finska
Vijeće finskih akademija, utemeljeno 1975., tvori:
– Finska Vetenskaps-Societeten / Suomen Tiedeseura (Finsko /švedsko/ znanstveno društvo)
Helsinki (1838)
– Suomalainen Tiedeakatemia (Finska akademija znanosti)
Helsinki (1908)
– Svenska Tekniska Vetenskapsakademien i Finland (Švedska akademija tehničkih znanosti u Finskoj)
Helsinki (1921)
– Teknillisten Tieteiden Akatemia (Akademija tehničkih znanosti)
Helsinki (1957)
Francuska
Institut de France, utemeljen 1795., tvori pet akademija:
– Académie française
Pariz (1635)
– Académie des inscriptions et belles-lettres
Pariz (1663)
– Académie des sciences
Pariz (1666)
– Académie des sciences morales et politiques
Pariz (1795–1803; 1832)
– Académie des beaux-arts
Pariz (1816)
Gana
Ghana Academy of Arts and Sciences
Accra (1959)
Grčka
Akadēmía Athēnṓn (Atenska akademija)
Atena (1926)
Gruzija
Gruzijska nacionalna akademija znanosti
Tbilisi (1941)
Gvatemala
Academia Guatemalteca de la Lengua
Guatemala (1887)
Academia de Geografía e Historia de Guatemala
Guatemala (1923)
Academia Nacional de Ciencias Médicas, Físicas y Naturales de Guatemala
Guatemala (1945)
Honduras
Academia Hondureña de la Lengua
Tegucigalpa (1948)
Hrvatska
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)
Zagreb (1866)
Indija
Indian National Science Academy
New Delhi (Calcutta, 1935)
Sahitya Akademi / National Academy of Letters
New Delhi (1952)
Indonezija
Akademi Ilmu Pengetahuan Indonesia (Indonezijska akademija znanosti)
Jakarta (1990)
Iran
Akademija perzijskog jezika i književnosti
Teheran (1935)
Akademija znanosti Islamske Republike Iran
Teheran (1987)
Irska
Royal Irish Academy
Dublin (1785)
Royal Hibernian Academy of Arts
Dublin (1823)
Island
Vísindafélag Íslendinga (Islandsko znanstveno društvo)
Reykjavík (1918)
Italija
Unione Accademica Nazionale, utemeljena 1923., okuplja različite talijanske akademije i kulturne institute, među kojima su:
– Accademia della Crusca
Firenca (1583)
– Accademia Nazionale dei Linzei
Rim (1603)
– Accademia delle Scienze dell’Istituto di Bologna
Bologna (1704)
– Accademia Toscana di Scienze e Lettere »La Colombaria«
Firenca (1735)
– Accademia delle Scienze di Torino
Torino (1783)
– Istituto Lombardo. Accademia di Scienze e Lettere
Milano (Bologna, 1797)
– Accademia Pontaniana
Napulj (1808; starija akademija, nastala oko 1443., djelovala je do 1542)
– Istituto Veneto di Scienze, Lettere ed Arti
Venecija (1838);
Accademia Nazionale di San Luca
Rim (1577)
Accademia Nazionale delle Scienze (detta dei XL)
Rim (Verona, 1782)
Izrael
Akademija prirodnih i humanističkih znanosti
Jeruzalem (1961)
Japan
Japanska akademija
Tokyo (1879)
Južnoafrička Republika
Royal Society of South Africa
Cape Town (1908)
Die Suid-Afrikaanse Akademie vir Wetenskap en Kuns
Pretoria (1909)
Academy of Science of South Africa
Pretoria (1996)
Kambodža
Kraljevska kambodžanska akademija
Phom Penh (1965)
Kamerun
Cameroon Academy of Sciences
Yaoundé (1990)
Kanada
Royal Society of Canada
Ottawa (1882)
Académie des lettres du Québec
Québec (1944)
Kazahstan
Nacionalna akademija znanosti Republike Kazahstan
Almaty (1946)
Kenija
Kenya National Academy of Sciences
Nairobi (1983)
Kina
Kineska akademija znanosti
Peking (1949)
Kineska akademija društvenih znanosti
Peking (1977)
Kineska akademija tehničkih znanosti
Peking (1994)
Kirgistan
Nacional’naja akademija nauk Kyrgyzskoj Respubliki
Biškek (1954)
Kolumbija
Academia Colombiana de la Lengua
Bogotá (1871)
Academia Colombiana de Historia
Bogotá (1902)
Academia Colombiana de Ciencias Exactas, Físicas y Naturales
Bogotá (1929)
Koreja, Južna
Nacionalna akademija znanosti, Republika Koreja
Seoul (1954)
Koreja, Sjeverna
Državna akademija znanosti, DNR Koreja
P’yŏngyang (1952)
Kosovo
Akademia e Shkencave dhe e Arteve e Kosovës (Kosovska akademija znanosti i umjetnosti)
Priština (1975)
Kostarika
Academia Costarricense de la Lengua
San José (1923)
Academia de Geografía e Historia de Costa Rica
San José (1940)
Academia Nacional de Ciencias Costa Rica
San Pedro (1992)
Kuba
Academia de Ciencias de Cuba
Havana (1861)
Academia Cubana de la Lengua
Havana (1926)
Latvija
Latvijas Zinātņu akadēmija (Latvijska akademija znanosti)
Riga (1946)
Libanon
Académie des Sciences du Liban
Amioun (2007)
Litva
Lietuvos mokslų akademija (Litavska akademija znanosti)
Vilnius (1941)
Luksemburg
Institut Grand-Ducal
Luxembourg (1868)
Madagaskar
Académie Nationale des Arts, des Lettres et des Sciences
Antananarivo (1902)
Madžarska
Magyar Tudományos Akadémia (Madžarska akademija znanosti)
Budimpešta (1825)
Makedonija
Makedonska akademija na naukite i umetnostite (MANU)
Skoplje (1967)
Malezija
Akademi Sains Malaysia (Malezijska akademija znanosti)
Kuala Lumpur (1994)
Maroko
Akademija Marokanskoga Kraljevstva
Rabat (1977)
Akademija znanosti i tehnologije Hasana II.
Rabat (1993)
Mauricijus
Mauritius Academy of Science and Technology
Ebene (2007)
Meksiko
Academia Mexicana de la Lengua
México (1875)
Acdemia Mexicana de la Historia
México (1919)
Academia Mexicana de Ciencias
México (1959)
Moldavija
Academia de Ştiinţe a Moldovei (Moldavska akademija znanosti)
Chişinău (1961)
Mongolija
Mongol ulsyn Šinžleh uhaany Akademi (Mongolska akademija znanosti)
Ulan Bator (1961)
Mozambik
Academia de Ciências de Moçambique
Maputo (2009)
Nepal
Nepalska akademija znanosti i tehnologije
Lalitpur (1982)
Nigerija
The Nigerian Academy of Science
Lagos (1977)
Nikaragva
Academia Nicaragüense de la Lengua
Managua (1928)
Nizozemska
Koninklijke Nederlandse Akademie van Wetenschappen
Amsterdam (1808)
Norveška
Det Norske Videnskaps-Akademi
Oslo (1857)
Novi Zeland
Royal Society of New Zealand
Wellington (1867)
Njemačka
Nationale Akademie der Wissenschaften Leopoldina
Halle (Schweinfurt, 1652)
Union der deutschen Akademien der Wissenschaften, utemeljena 1973., okuplja osam akademija znanosti:
– Berlin-Brandenburgische Akademie der Wissenschaften
Berlin (1700; 1992)
– Akademie der Wissenschaften zu Göttingen
Göttingen (1751)
– Bayerische Akademie der Wissenschaften
München (1759)
– Sächsische Akademie der Wissenschaften zu Leipzig
Leipzig (1846)
– Heidelberger Akademie der Wissenschaften
Heidelberg (1909)
– Akademie der Wissenschaften und der Literatur / Mainz
Mainz (1949)
– Nordrhein-Westfalische Akademie der Wissenschaften und der Künste
Düsseldorf (1970)
– Akademie der Wissenschaften in Hamburg
Hamburg (2004)
Pakistan
Pakistan Academy of Sciences
Islamabad (1953)
Pakistan Academy of Letters
Islamabad (1976)
Panama
Academia Panameña de la Lengua
Panamá (1926)
Paragvaj
Academia Paraguaya de la Lengua Española
Asunción (1927)
Academia Paraguaya de la Historia
Asunción (1937)
Academia de la Lengua Guaraní
Asunción (2010)
Peru
Academia Peruana de la Lengua
Lima (1887)
Academia Nacional de Ciencias del Perú
Lima (1938)
Poljska
Polska Akademia Umiejętności
Krakov (1872)
Polska Akademia Nauk
Varšava (1951)
Portoriko
Academia Puertorriqueña de la Lengua Española
San Juan de Puero Rico (1955)
Portugal
Academia das Ciências de Lisboa
Lisabon (1779)
Rumunjska
Academia Română
Bukurešt (1866)
Rusija
Rossijskaja akademija nauk
Moskva (Sankt Peterburg, 1724)
Rossijskaja akademija hudožestv
Moskva (1947)
SAD
National Academies of Sciences, Engineering and Medicine tvore tri institucije:
– National Academy of Sciences
Washington (1863)
– National Academy of Engineering
Washington (1964)
– National Academy of Medicine
Washington (1970; do 2015. Institute of Medicine);
American Council of Learned Societies, utemeljen 1919., obuhvaća 75 institucija (2019. god.), među kojima su najstarije:
– American Philosophical Society
Philadelphia (1743)
– American Academy of Arts and Sciences
Cambridge, Massachusetts (1780)
– American Antiquarian Society
Worcester, Massachusetts (1812)
– American Oriental Society
Ann Arbor (1842)
Salvador
Academia Salvadoreña de la Lengua
San Salvador (1875)
Academia Salvadoreña de la Historia
San Salvador (1922)
Senegal
Académie Nationale des Sciences et Techniques du Sénégal
Dakar (1999)
Singapur
Singapore National Academy of Science
Singapore (1977)
Sirija
Akademija za arapski jezik u Damasku
Damask (1918)
Slovačka
Slovenská akadémia vied
Bratislava (1953)
Slovenija
Slovenska akademija znanosti in umetnosti (SAZU)
Ljubljana (1938)
Srbija
Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU)
Beograd (1886)
Španjolska
Instituto de España, utemeljen 1938., tvori osam akademija:
– Real Academia Española
Madrid (1713)
– Real Academia de la Historia
Madrid (1738)
– Real Academia de Bellas Artes de San Fernando
Madrid (1744)
– Real Academia de Ciencias Exactas, Físicas y Naturales
Madrid (1847)
– Real Academia de Ciencias Morales y Políticas
Madrid (1857)
– Real Academia Nacional de Medicina
Madrid (1861)
– Real Academia de Jurisprudencia y Legislación
Madrid (1882)
– Real Academia Nacional de Farmacia
Madrid (1932);
Real Academia Galega
La Coruña (1906)
Institut d’Estudis Catalans
Barcelona (1907)
Euskaltzaindia (Real Academia de la Lengua Vasca)
Bilbao (1919)
Šri Lanka
Nacionalna akademija znanosti Šri Lanke
Colombo (1970)
Švedska
Kungliga Vetenskapsakademien
Stockholm (1739)
Kungliga Vitterhetsakademien
Stockholm (1753)
Svenska Akademien
Stockholm (1786)
Švicarska
Institut National Genevois
Ženeva (1853)
Akademien der Wissenschaften Schweiz (Académies suisses des sciences), savez utemeljen 1981. u Bernu, tvore četiri akademije znanosti:
– Académie suisse des sciences naturelles
Ženeva (1815)
– Schweizerische Akademie der Medizinischen Wissenschaften
Basel (1943)
– Schweizerische Akademie der Geistes- und Sozialwissenschaften
Bern (Zürich, 1946)
– Schweizerische Akademie der Technischen Wissenschaften
Zürich (1981)
Tadžikistan
Akademija znanosti Republike Tadžikistan
Dušanbe (1951)
Tajland
Kraljevski institut
Bangkok (1933)
Tajvan
Academia Sinica
Taipei (1928)
Tanzanija
Tanzanijska akademija znanosti
Morogoro (2002)
Tunis
Tuniska akademija znanosti, književnosti i umjetnosti Beit al-Hikma
Carthage (1983)
Turkmenistan
Türkmenistanyň Ylymlar akademiýasy (Turkmenistanska akademija znanosti)
Aşgabat (1951)
Turska
Türk Dil Kurumu (Institut za turski jezik)
Ankara (1932)
Türkiye Bilimler Akademisi (Turska akademija znanosti)
Ankara (1993)
Uganda
Uganda National Academy of Sciences
Kampala (2000)
Ukrajina
Nacional’na akademija nauk Ukraïny
Kijev (1918)
Urugvaj
Instituto Histórico y Geográfico del Uruguay
Montevideo (1843)
Academia Nacional de Letras del Uruguay
Montevideo (1943)
Academia Nacional de Ciencias del Uruguay
Montevideo (2009)
Uzbekistan
O‘zbekiston Respublikasi Fanlar Akademiyasi (Akademija znanosti Republike Uzbekistan)
Taškent (1943)
Vatikan
Pontificia Insigne Accademia di Belle Arti e Letteratura dei Virtuosi al Pantheon
Rim (Vatikan) (1542)
Pontificia Accademia di Teologia
Rim (Vatikan) (1718)
Pontificia Accademia Romana di Archeologia
Rim (Vatikan) (1810)
Pontificia Accademia delle Scienze
Rim (Vatikan) (1936)
Velika Britanija
Royal Society
London (1660)
Royal Academy of Arts
London (1768)
British Academy
London (1902)
Royal Society of Edinburgh
Edinburgh (1783)
Royal Scottish Academy
Edinburgh (1826)
Venezuela
Academia Venezolana de Lengua
Carácas (1883)
Academia Nacional de la Historia de Venezuela
Caracas (1888)
Academia de Ciencias Físicas, Matemáticas y Naturales de Venezuela
Caracas (1917)
Vijetnam
Vijetnamska akademija društvenih znanosti
Hanoi (1953)
Zimbabve
Zimbabwe Academy of Sciences
Harare (2004)
