vriština, u užem smislu, zajednica žutica i vrišta (Genisto-Callunetum) koja se razvija u humidnim područjima na kiselim tlima nakon potiskivanja acidofilnih šuma, pretežito u srednjoj i zap. Europi. Održava se pašom, povremenim paljenjem i košnjom. Poznate su prostrane zaštićene vrištine Lüneburger Heide u sjev. Njemačkoj. U Hrvatskoj su vrištine danas velikim dijelom zapuštene te zarastaju u prirodne šume. Nešto veće cjelovite površine vriština nalaze se u Lici uz autocestu između Gospića i odmorišta Zira, ali i one dijelom već zarastaju, a dijelom se preoravaju za uzgoj krumpira. Prevladavajuća je vrsta vrišt, koji im daje lijep izgled, osobito u kolovozu u vrijeme cvatnje. Za vrštine su važne biljke kao što su žutice (Genista), trava trozupka (Danthonia decumbens) i dr., a nerijeko je vrlo obilna bujad (Pteridium aquilinum), po čemu se nazivaju i bujadnice ili steljnici, jer se kose za stelju. U širem smislu, vrištine obuhvaćaju i mnoge druge zajednice, ponajprije iz razreda Calluno-Ulicetea (Nardo-Callunetea), cretne borealne vrištine reda Sphagno-Ericetalia s vrstom Erica tetralix i dr., te prorijeđene borove šume na pijescima i planinske vrištine pjenišnika, patuljaste borovice ili klečice, vrištine zrakaste žutilovke i dr.
