sufražetkinje (engl. suffragettes, prema lat. suffragium: crjepić kojim se glasovalo), pobornice legalnoga prava žena da glasuju na nacionalnim i lokalnim izborima, te ravnopravnosti žena i muškaraca u svim područjima javnoga i političkoga života. Naziv dolazi od engleske riječi suffrage: pravo glasa, iz čega se izvodi i naziv pokreta (sufražetski pokret, sufražizam). Sufražetkinje su smatrale kako je stjecanje prava glasa uvjet nestanka ostalih oblika diskriminacije žena i stjecanja prava na rad, vlasništvo, obrazovanje i dr. U XIX. st. zahtjev da se ženama prizna pravo glasa u SAD-u i Velikoj Britaniji postao je poticaj za njihovo političko organiziranje. Elizabeth Cady Stanton i S. B. Anthony utemeljile su 1869. National Woman Suffrage Association, a Lucy Stone American Woman Suffrage Association, koje su se 1890. ujedinile u National American Woman Suffrage Association. I u drugim su se zemljama osnivale organizacije radi vođenja kampanja za žensko pravo glasa. U Engleskoj je 1897. bila osnovana National Union of Women’s Suffrage Societies, na čelu koje je bila Millicent Garrett Fawcett. Nezadovoljna njihovim postignućima, E. Pankhurst je 1903. s kćeri Christabel osnovala Women’s Social and Political Union (WSPU), članice koje su se poslužile radikalnim oblicima borbe za žensko pravo glasa (štrajkovi glađu, paljenje crkvi, razbijanje prozora na zgradi vlade). Svoje izborno pravo prve su ostvarile žene iz američke države Wyoming 1869., a ostale žene u SAD-u na izbore su izašle 1920., na Novom Zelandu 1893., u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, 1945. i kasnije. Pravo na glasovanje žene u Švicarskoj ostvarile su tek 1971.
