skupština, u najširem smislu sastanak, zbor cjelokupnoga članstva jedne organizacije ili većega broja ljudi zainteresiranih za raspravljanje i odlučivanje o određenim pitanjima. U užem smislu skupština je najviše predstavničko tijelo jedne države, koje je izabrano radi odlučivanja, donošenja zakona te utvrđivanja smjernica političkog razvoja i biranja drugih tijela vlasti. Naziv se povijesno rabio za savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika svećenstva i plemstva, a rastom moći gradskih središta i od predstavnika gradova. Predstavnici su u skupštinu ulazili temeljem položaja, statusa, a ponekad i izbora, s primarnom zadaćom savjetovanja monarha. Razvojem ideje narodnog predstavništva i posljedičnim poimanjem da sva vlast proizlazi iz naroda, došlo je i do jačanja uloge skupština, koje dobivaju zakonodavne i nadzorne ovlasti. U suvremenim demokracijama skupština ima zakonodavnu vlast, jedan je od triju elemenata u strukturi podjele vlasti, a naziva se različitim imenima: kongres, parlament, zbor, sabor, sejm, sobranje i dr.
