kritične veličine (prema grč. ϰρıτıϰός, od ϰρίνεıν: razlučivati, prosuđivati), vrijednosti pojedinih fizikalnih veličina kod kojih se, uz određene uvjete, zbivaju određene fizikalne promjene; fizikalne konstante u graničnom stanju ravnoteže (u kritičnom stanju) između dviju faza.
Kritična temperatura, temperatura na kojoj se zbiva neki fazni prijelaz, npr. najviša temperatura na kojoj se neki plin još može pretvoriti u tekućinu; kritičnom se naziva i temperatura na kojoj se javlja prijelaz iz feromagnetizma u paramagnetizam ili iz supravodljivog u normalno stanje vodiča.
Kritični tlak, najmanji tlak pri kojem se na kritičnoj temperaturi plin može pretvoriti u tekućinu.
Kritični volumen, volumen što ga zauzima jedan mol plina na kritičnoj temperaturi pod kritičnim tlakom. Tri vrijednosti navedenih veličina čine kritičnu točku u dijagramu stanja.
Kritična gustoća, gustoća neke tvari na njezinoj kritičnoj temperaturi i pod kritičnim tlakom.
Kritični kut, upadni kut kod kojega nastaje totalna refleksija svjetlosti na granici gušćega prema optički rjeđemu sredstvu.
Kritična masa, najmanja masa neke tvari podložne nuklearnomu cijepanju koja je potrebna da bi došlo do lančane reakcije.
Kritična brzina strujanja neke realne tekućine kroz cijev ili kanal određenoga pada i hrapavosti stijenki brzina je pri kojoj strujanje prelazi iz laminarnoga (tj. strujanja bez vrtloga) u turbulentno strujanje (strujanje s vrtlozima). Kritična brzina strujanja nekog plina jednaka je brzini širenja zvuka kroz taj plin.
Kritični broj okretaja, broj okretaja nekog stroja koji odgovara vlastitoj frekvenciji titranja nekoga dijela stroja ili stroja u cjelini. Ako se rad stroja približi kritičnomu broju okretaja, nastaje rezonancija, tj. rad uz povećane progibe uvijanja ili savijanja, što ima za posljedicu povećanje naprezanja, a može uzrokovati i lom.
