kornjače (Chelonia), red gmazova s čvrstim oklopom, koji se sastoji od leđnog (carapax) i trbušnog (plastron) dijela. Oklop je građen od rožnatih ploča povezanih šavovima na podlozi od usmine. Leđni dio oklopa u nekih vrsta nema rožnate veze s trbušnim dijelom, dok su u nekih vrsta oba srasla u jednu cjelinu, u kojoj se nalazi po jedan otvor sprijeda i straga (za glavu, noge i rep). U takvih vrsta leđni je dio oklopa srastao s prsnim i slabinskim dijelom kralježnice i rebrima; prsne kosti nemaju. Žive u toplim krajevima na kopnu, u slatkoj vodi i u moru. Hrane se životinjskom hranom, a neke vrste i biljnom. Jaja zakapaju u zemlju ili u pijesak. Dijele se u podredove: krijovratke (Cryptodira) i vijovratke (Pleurodira), koji obuhvaćaju više porodica (po nekim autorima 13). Poznatije su: morskovodnice (Cheloniidae), mekoštitke (Trionychidae), slatkovodnice (Emydidae), kopnice (Testudinidae). U nas je česta barska kornjača (Emys orbicularis) iz por. slatkovodnica, koja živi u mutnim polaganim ili stajaćim vodama, ali se kreće i na kopnu. U Dalmaciji i na našim otocima živi kopnena obična čančara (Testudo hermanni) iz por. kopnica. Do 450 kg teška golema želva (Chelonia mydas) iz por. morskovodnica živi u trop. morima, a zaluta i u Jadran. Mnogo je manja karetna želva (Eretmochelys imbricata). U por. usminjača (Dermochelyidae) ističe se najveća, 500 do 600 kg teška, sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea). Golema slonovska kornjača (Geochelone elephantopus) s Galapagosa živi i do 100 godina.
