flora (po božici Flori) ili cvjetana, skupni naziv za sve biljne svojte (vrste, rodove, porodice) nekoga područja ili Zemlje u cjelini. Flora se na Zemlji mijenjala tijekom geološke prošlosti u uskoj vezi s promjenama ekoloških prilika i evolucijom biljnoga svijeta. Tako se npr. karbonska flora, kada su na Zemlji prevladavale drvolike papratnjače, koje su dale osnovu za nastanak kamenoga ugljena iz toga razdoblja, znatno razlikovala od današnje, recentne flore, u kojoj prevladavaju sjemenjače (Spermatophyta), a među njima osobito kritosjemenjače (Angiospermae). S obzirom na taksonomsku pripadnost razlikuje se flora alga, flora mahovina i vaskularna flora ili flora papratnjača i sjemenjača. Prema životnom se okolišu znatno razlikuju kopnena flora od flore slatkih voda i morske flore. Prema broju vrsta najbogatija je flora tropskih područja, dok su pustinjska flora i flora arktičkih područja jednolične i siromašne. U Europi flornim se bogatstvom odlikuje osobito Sredozemlje. Osebujnost flore nekoga područja odražava prisutnost endemičnih biljnih svojti. Velikim brojem endema odlikuje se u Europi npr. balkanska flora. I hrvatska flora spada među bogatije i osebujnije, jer na razmjerno maloj površini raste oko 5500 vrsta (samo vaskularnih biljaka), ne računajući alge i mahovine.
Proučavanjem flore bavi se floristika.
Nazivom flora označuje se i djelo (knjiga) koje sadržava opis vrsta nekoga područja i »ključ« za određivanje (determiniranje) biljaka. Obično se razlikuju tzv. male ili ekskurzijske flore i velike, analitičke flore. Mogu biti ilustrirane crtežima, fotografijama, kartama areala i dr., čime se znatno povećava njihova uporabljivost.
