dizelski motor (Dieselov motor), vrsta klipnog motora s unutarnjim izgaranjem kod kojega se gorivo ubrizgava u zrak stlačen klipom motora. Zbog stlačenosti, zrak je zagrijan na tako visoku temperaturu (oko 1073 K) da izazove brzo isparavanje kapljica ubrizganoga goriva i izgaranje isparenoga goriva. Zbog toga dizelski motori imaju veći stupanj stlačenosti ε = 14 do 24 (manje vrijednosti vrijede za velike motore i one s prednabijanjem, a veće vrijednosti za manje motore). Takav način paljenja zove se kompresijsko paljenje, za razliku od paljenja smjese goriva i zraka električnom iskrom (→ ottov motor). Dizelov motor dobio je naziv prema izumitelju Rudolfu Dieselu. Dieselovo izvorno rješenje zasnivalo se na ubrizgavanju goriva u cilindar s pomoću mlaza zraka stlačenoga na oko 70 bara. To je zahtijevalo glomazan i težak kompresor, što je i bila glavna zapreka bržoj i široj primjeni dizelskog motora. U suvremenim motorima gorivo se u cilindar ubrizgava s pomoću klipne pumpe, tlačnog voda i brizgaljke pod tlakom od 150 do 500 bara. Svakomu cilindru pripada po jedna pumpa i brizgaljka. Kada klipna pumpa i brizgaljka čine jedinstven sklop, a izostaje tlačni vod, tada je tlak ubrizgavanja veći, približno do 1000 bara. Često se kod manjih automobilskih motora koristi jedna pumpa, a gorivo se razvodnikom dijeli po brizgaljkama ugrađenima uz cilindre.
U novijim izvedbama klipna pumpa stlači gorivo u jedan zajednički volumen u kojem se tlak malo mijenja, a uza svaki cilindar nalazi se brizgaljka. Vremenom otvorenosti brizgaljke, što se postiže upravljačkim (elektroničkim) uređajem, mijenjaju se trajanje ubrizgavanja, količina ubrizganoga goriva te rad i moment motora. Gorivo se ubrizgava izravno u cilindar (izravno ubrizgavanje) ili u poseban prostor (npr. pretkomoru ili vrtložnu komoru, sustavi intercooler, turbo i sl.) kod motora s podijeljenim prostorom izgaranja.
Dizelski motori mogu biti četverotaktni ili dvotaktni. Regulacija rada motora, koji je razmjeran momentu, vrši se promjenom količine ubrizganoga goriva. Količina zraka ostaje približno ista pa se bitno mijenja odnos goriva i zraka u cilindru. Osim rukovoditelja stroja (npr. vozača automobila) može djelovati i automatski regulator koji zadržava stalnu brzinu vrtnje (npr. kod električnog agregata), ili mijenjati i zadržavati odabranu brzinu vrtnje (automobili, građevinski strojevi), ili ograničavati najveću i najmanju dopuštenu brzinu vrtnje (kamioni).
