decimalni broj, realni broj prikazan decimalnim zapisom koji se sastoji od cijeloga dijela (lijevo od zareza), decimalnoga zareza i decimalnoga dijela (desno od zareza).
Decimala je brojevno mjesto desno od zareza: prvo brojevno mjesto je desetinka, drugo stotinka, treće tisućinka, itd. Na primjer, u dekadskome brojevnom sustavu decimalni zapis od pet znamenaka razdvojenih decimalnim zarezom 321,605 predočuje broj koji u cijelome dijelu ima tri stotice, dvije desetice i jednu jedinicu, a u decimalnome dijelu šest desetina, nijednu stotninu i pet tisućnina.
Broj prikazan s pomoću razlomka može se izraziti u decimalnom obliku kad mu se brojnik podijeli s nazivnikom, npr. 1/2 = 0,5.
Periodični decimalni broj u decimalnome zapisu ima znamenku ili skupinu znamenaka koje se poslije određenoga decimalnoga mjesta beskonačno ponavljaju. Ponavljanje znamenke može se označiti na više načina, npr. 7/3 = \(2\text,\dot3\) = \(2\text,\overline3\) = 2,333 333…, 9/11 = \(0\text,\dot8\dot1\) = \(0\text,\overline{81}\) = 0,818 181 818…
Neperiodični beskonačni decimalni broj u decimalnome zapisu ima beskonačno mnogo decimala kojima se znamenke ne pojavljuju periodično, npr. π = 3,141 592 653 589… Katkad se decimalnim brojem smatra samo broj s konačnim decimalnim zapisom.
U praksi se rezultati mjerenja često zapisuju s određenim brojem znamenaka nakon decimalnoga zareza, kojima se upućuje na granice pogreške mjerenja. Na primjer, iako zapisi 0,050 i 0,05 označavaju isti decimalni broj, zapis 0,050 sugerira da je obavljeno mjerenje s pogreškom manjom od 0,001, dok zapis 0,05 sugerira pogrešku od 0,01.
