bijela knjiga.
1. Službeno izdanje dokumenata, obično u bijelu uvezu, kojim vlada neke države objašnjava svoju politiku ili dokumentira postupke druge države o nekome važnom, spornom pitanju. Bijele knjige izdavale su mnoge države (najviše Njemačka, Japan, Portugal, Vatikan).
2. U Hrvatskoj kolokvijalni naziv za dokument (tzv. radni materijal) službeno naslovljen O nekim idejnim i političkim tendencijama u umjetničkom stvaralaštvu, književnoj, kazališnoj i filmskoj kritici, te o javnim istupima jednog broja kulturnih stvaralaca u kojima su sadržane politički neprihvatljive poruke, nastao za potrebe savjetovanja o »idejnoj borbi u sferi kulture i stvaralaštva« koje je u svibnju 1984. održala Komisija za idejni rad CK SKH. U dokumentu su napadnuti hrvatski, slovenski i srpski intelektualci i umjetnici zbog njihovih iskaza, djela i istupa koji su protumačeni kao liberalni, protusocijalistički i protujugoslavenski.
