balkanski ratovi, dva rata u jugoistočnoj Europi 1912–13. vođena oko podjele europskog dijela Osmanskog Carstva.
Prvi balkanski rat, 1912–13. Do jeseni 1912. sklopljen je savez među balkanskim državama Srbijom, Bugarskom, Grčkom i Crnom Gorom protiv Osmanskog Carstva, a posebnim sporazumima bila je predviđena njihova vojna suradnja. Rat je započela Crna Gora 8. X. 1912. Austro-Ugarska i Rusija pokušale su ga zaustaviti obećavši da će prisiliti Portu na reforme, te da neće dopustiti nikakve teritorijalne promjene. Nakon što je Porta odbila ultimatum Srbije, Bugarske i Grčke, one su joj 18. X. 1912. objavile rat. Za nepunih mjesec dana gotovo svi osmanski posjedi u Europi došli su u ruke balkanskih saveznika. Posredovanjem Velikih sila sklopljeno je 3. XII. 1912. primirje, koje se nije održalo. Nakon gubitka Edirnea (26. III. 1913) i Skadra (23. IV. 1913), Porta je prihvatila novo primirje. U Londonu su nastavljeni pregovori o miru, koji je sklopljen 30. V. 1913. Osmansko Carstvo ustupilo je Kretu Grčkoj i odreklo se svih svojih posjeda u Europi zapadno od crte Midye–Enez. Granice Albanije, pogranična pitanja i pitanje statusa egejskih otoka trebalo je riješiti međunarodno povjerenstvo.
Drugi balkanski rat, 1913. Pri podjeli europskog dijela Osmanskog Carstva među saveznicima I. balkanskog rata rasle su nesuglasice oko Makedonije, koju su 1912. većim dijelom zaposjeli Srbi, a njezin južni dio Grci. Bugarska je također tražila cijelu Makedoniju. Srbi i Grci sklopili su savez protiv Bugarske, kojemu se najprije pridružila Crna Gora, a potom i Rumunjska. Bugarskim napadom na srpsku i grčku vojsku u Makedoniji 30. VI. 1913. započeo je Drugi balkanski rat. Nakon više poraza u bitkama protiv Srba i Grka, bugarska vojska se povukla iz Makedonije. Potom je 10. VII. u rat ušla i Rumunjska, čija je vojska zaposjela sjevernu Bugarsku i bez otpora prodrla gotovo do Sofije, a Osmanlije su 22. VII. 1913. ponovno zauzeli Edirne. Pregovori o miru vođeni su u Bukureštu, a mirovnim ugovorom zaključenim 10. VIII. 1913. Srbija i Grčka podijelile su između sebe najveći dio Makedonije, Rumunjska je od Bugarske uzela južnu Dobrudžu. Osmansko Carstvo posebnim je ugovorom od 29. IX. 1913. dobilo Edirne.
