Zlatna bula Andrije II., kraljevska isprava koju je 1222. izdao hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. Arpadović (1205–35), a kojom su razgraničena prava vladara i prava plemstva na području Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva. Nastala je kao posljedica staleškoga organiziranja plemstva u Ugarskoj i Slavoniji. Njome je bila ograničena vlast vladara u korist višega i nižega plemstva, a njezine su odredbe na području Hrvatske vrijedile samo za hrvatske zemlje sjeverno od Gvozda (Kraljevina Slavonija). Zlatnom bulom plemstvo je steklo pravo da zajedno s kraljem odlučuje o važnijim drž. poslovima, bilo je oslobođeno daća, poreza i ukonačivanja kralja. Iako je Andrija II. nastojao prisiliti plemstvo na obvezu ratovanja o vlastitom trošku izvan granica države, člankom 7. te isprave bio je prisiljen na ustupak te je prihvatio da plemstvo (servientes), kao i župani (lat. comites), o svojem trošku mora sudjelovati samo u obrambenom, ali ne i u napadačkom ratu. Posebnim člankom niže plemstvo dobilo je pravo na tzv. sudski dan. Toga je dana, koji je padao na blagdan Kraljeva, kralj bio obvezan doći u Stolni Biograd i suditi u različitim prijeporima među nižim plemstvom. Osim toga, Zlatnom bulom bila su određena nasljedna prava plemstva, prema kojima su plemići bez muških potomaka imali pravo jednu četvrtinu posjeda ostaviti kćeri, a ostatak oporučno raspodijeliti prema svojoj volji. Ako je pak plemić umro bez oporuke, njegova su dobra bila podijeljena njegovim rođacima, a tek ako nije imao rodbine, pravo na posjed prelazilo je na vladara. Niže plemstvo dodatno je bilo zaštićeno odlukom da se izuzme iz jurisdikcije županijskoga, velikaškoga suda. Ujedno je posebnim člancima bila osnažena gosp. uloga plemstva, jer je dobilo pravo stjecanja funkcija predstojnika kovnica i solana te poreznika. Također je bio ograničen kraljev pokušaj monopoliziranja prihoda od solana. Posljednjim (31.) člankom Zlatne bule, koji je zapravo bio dodatna klauzula tomu dokumentu, bilo je regulirano pravo oružanoga otpora plemstva i crkv. velikodostojnikâ prema kralju ako on prekrši navedene odredbe. Iako je Zlatna bula presudna za razumijevanje odnosa vladara i svih slojeva plemstva, većina njezinih odredbi dugo nije zaživjela, a neki članci bili su temelj otpora hrvatskoga i ugarskoga plemstva Habsburgovcima.
