Zahtijevanja naroda, popis zahtjeva upućenih kralju Ferdinandu I. Habsburškomu, koji su bili prihvaćeni na Velikoj narodnoj skupštini u dvorani Narodnoga doma u Zagrebu 25. III. 1848., a oblikovani pod utjecajem ideja hrvatskoga narodnoga preporoda i revolucionarnih previranja diljem Europe. Njihovu je osnovu činio politički program Narodne stranke, naslovljen Želje naroda, formuliran 22. II. 1848. Zahtijevanja naroda sadržavala su 30 točaka. U njima se, pošto je u preambuli izražena želja za zadržavanjem zajedničkoga državnopravnoga okvira s Ugarskom, na temelju ravnopravnosti dvaju naroda te u sastavu cjelovite Habsburške Monarhije, zahtijevalo imenovanje J. Jelačića hrvatskim banom i teritorijalno jedinstvo Hrvatske, napose pripajanje Dalmacije i Vojne krajine. Istaknuta su načela slobode, jednakosti i ravnopravnosti (sloboda tiska i vjere, pravo okupljanja, jednakost pred sudovima, jednakost u opterećenjima, pretvaranje staleškoga sabora u građanski sabor). Ujedno se tražilo ukidanje kmetstva, osnutak narodne banke i narodne vojske, izravno i redovno sazivanje Sabora te osnutak nezavisne i Saboru odgovorne vlade te službena uporaba hrvatskog jezika i osnutak sveučilišta. Na kraju je bio pridodan zahtjev za ukidanjem celibata i uvođenjem narodnog jezika u crkve. Iako je kralj prihvatio samo zahtjev za sazivanjem Sabora i imenovanjem Jelačića za hrvatskoga bana, Zahtijevanja naroda, zasnovana na liberalnim i demokratskim načelima, otvorila su put prema stvaranju modernoga hrvatskoga građanskoga društva.
