struka(e): suvremena povijest i politika

Varšavski ugovor (kolokvijalno Varšavski pakt), vojno-politička organizacija više europskih komunističkih država koja je djelovala 1955–91. radi obrambene i sigurnosne suradnje. Proizašao je iz Ugovora o prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoći, koji je bio potpisan u Varšavi 14. V. 1955 (stupio na snagu 4. VI. 1955). Osnivači su bili SSSR kao inicijator, te Albanija, Bugarska, Čehoslovačka, DR Njemačka, Madžarska, Poljska i Rumunjska (od 1961. Albanija nije sudjelovala u radu Varšavskog ugovora, a formalno je istupila 13. IX. 1968). Države članice obvezale su se na zajedničku obranu u slučaju vojnog napada, te su uspostavile Komitet ministara obrane, Zajedničko vojno zapovjedništvo, Savjetodavni politički komitet i druga zajednička tijela. Ugovor je bio sklopljen na 20 godina, a produljivao se na daljnjih 10 godina ako nije bilo najavljeno eventualno istupanje pojedine članice. Stvaranje Varšavskog ugovora uslijedilo je nakon pristupanja SR Njemačke NATO-u, a olakšalo je raspoređivanje sovjetske vojske u većini država članica (1958. sovjetske su snage povučene iz Rumunjske). Uz vojnu funkciju Varšavski je ugovor imao i političku ulogu koja se izražavala i doktrinom ograničenoga suvereniteta (L. I. Brežnjeva). Očitovala se u sovjetskoj vojnoj intervenciji na Čehoslovačku (21. VIII. 1968) uz sudjelovanje istočnonjemačkih, bugarskih, madžarskih i poljskih oružanih snaga. Potkraj 1980-ih političke promjene u SSSR-u pod vodstvom M. Gorbačova olakšale su demokratizaciju u nizu europskih komunističkih država te su dovele do raspuštanja Varšavskog ugovora koje je započelo sovjetskim pristankom na ujedinjenje Njemačke, u listopadu 1990. Njegova vojna struktura raspuštena je u ožujku 1991., a službeno ukidanje Varšavskog ugovora obavljeno je u Pragu 1. VII. 1991.

Citiranje:

Varšavski ugovor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/varsavski-ugovor>.