Thackeray [ϑæ'kəri], William Makepeace, engleski književnik (Calcutta, Indija, 18. VII. 1811 – London, 24. XII. 1863). Nakon smrti oca (službenika Istočnoindijske kompanije) vratio se u Englesku (1816). Napustio je studij u Cambridgeu (1830) te studirao pravo u Londonu, a slikarstvo u Parizu. Od 1837. radio je kao profesionalni novinar objavljujući pod različitim pseudonimima. Od 1842. bili su osobito zapaženi njegovi satirični članci i karikature u časopisu Punch (sabrani u Knjizi snobova – The Book of Snobs, 1848). Bio je prvi urednik poznatoga časopisa Cornhill Magazine (1860). U svojoj prvoj knjizi Pariška bilježnica (The Paris Sketch Book, 1840) objavio je putopisne bilješke i priče, a među ranim pripovjednim djelima ističu se Povijest Samuela Titmarsha i veliki Hoggartyjev dijamant (The History of Samuel Titmarsh and the Great Hoggarty Diamond, 1841) te satirični povijesni roman Sreća Barryja Lyndona (The Luck of Barry Lyndon, 1844). Književnu slavu i ugled jednoga od najistaknutijih engleskih satiričara stekao je romanom Sajam taštine (Vanity Fair, 1847–48), koji je isprva bio objavljivan u nastavcima. U njem je prikazao viši sloj engleskoga društva za napoleonskih ratova, ispreplećući životne priče dvaju iznimno uvjerljivih i karakterno suprotstavljenih ženskih likova, Becky Sharp i Amelije Sedley. Ironičan u komentiranju društvenih pojava i precizan u razotkrivanju skrivenih motiva ljudskoga ponašanja, osobito je uspješan bio u realističkim opisima svakodnevice. U odgojnom romanu s autobiografskim elementima Povijest Pendennisa (The History of Pendennis, 1848–50) prati razvoj lika mladoga pisca Arthura Pendennisa. Kompozicijski je najdorađenije njegovo djelo povijesni roman o početku XVIII. st. Povijest Henryja Esmonda (The History of Henry Esmond, I–III, 1852). Taj je roman 1857. dobio svojevrsni nastavak Virdžinijanci (The Virginians), o životima Esmondovih unuka. U romanu Obitelj Newcome (The Newcomes, 1853–55) prikazao je povijest obitelji iz višega engleskog društva XIX. st. te kao pripovjedača uveo lik A. Pendennisa, kao i u romanu Filipove pustolovine (The Adventures od Philip, 1861–62). Jedan od najpoznatijih viktorijanskih pripovjedača, izbjegavajući sentimentalizam stvorio je niz uvjerljivih, realistički utemeljenih likova, često na granici karikature i uz obilje ironičnih komentara, te satirično prikazao društvo i ljudsku prirodu. Znatno je utjecao na razvoj engleskog romana XIX. st.
