Sveti Kristofor i Nevis (Saint Kitts (Cristopher) and Nevis; Federacija Svetog Kristofora i Nevisa / Federation of Saint Kitts (Cristopher) and Nevis), država u Karipskome moru, u sjevernome dijelu Malih Antila (otočna skupina Leeward); obuhvaća 269,4 km².
Prirodna obilježja
Državu čine Saint Christopher (skraćeno St. Kitts; 176,2 km²) i Nevis (93,2 km²), vulkanski otoci, odvojeni uskim, svega 3 km širokim prolazom The Narrows. Pružaju se u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Goroviti su; na Saint Kittsu najviši je vrh Mount Liamuiga (1156 m), a na Nevisu Nevis Peak (985 m). Otok St. Kitts razvedeniji je od Nevisa koji je okružen koraljnim grebenima. Klima je tropska, pod utjecajem sjeveroistočnih pasata. Prosječna godišnja temperatura iznosi 27 °C; zimska oko 21 °C, a ljetna do 31 °C. Ljetne vrućine ublažuje stalni morski vjetar. Godišnja količina oborina ovisi o izloženosti puhanju sjeveroistočnih pasata i varira od 1200 mm na jugozapadu (zavjetrina) do 3500 mm na sjeveroistoku (privjetrina) otoka. Kišno razdoblje traje od svibnja do studenoga kada su česti i tropski cikloni. Rijeke su kratka toka. Prirodni vegetacijski pokrov (tropska kišna šuma) uglavnom je iskrčen, osim u središnjim, nepristupačnijim dijelovima otokâ.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2011. na otocima živi 46 398 st. ili 172,2 st./km². Saint Kitts je naseljeniji (34 983 st. ili 198,5 st./km²) od Nevisa (11 415 st. ili 122 st./km²). Stanovnici su u velikoj većini crnci (90,4%, potomci afričkih robova dovedenih za rad na plantažama); ima i mulata (5,0%), Indijaca (3,0%), Europljana (Englezi, Francuzi; 1,0%) i dr. (0,6%). Po vjeri prevladavaju kršćani (86,0%; uglavnom protestanti 75,0% i rimokatolici 11,0%), hinduista ima 1,5%, rastafarijanaca 1,6%, ostalih 10,9%. Porast stanovništva iznosi 0,8% (2007–12) što je rezultat iseljavanja i smanjenog prirodnog priraštaja stanovništva (0,67% ili 6,7‰, 2013) zbog niske stope nataliteta (13,8‰; svjetski prosjek 19,5‰, 2013) i mortaliteta (7,1‰; svjetski prosjek 8,1‰, 2013); smrtnost dojenčadi iznosi 7,8‰. U dobi do 14 godina života je 26,7% st., od 15 do 64 godine 64,6%, a u dobi od 65 i više godina 8,7% st. (2008). Očekivano trajanje života za muškarce iznosi 72 godine, a za žene 76,8 godina (2012). Ekonomski je aktivno 26 694 st., stopa nezaposlenosti je 6,5% (2009). U poljoprivredi (plantažni uzgoj šećerne trske i pamuka), ribarstvu i šumarstvu zaposleno je tek 1,4% aktivnih stanovnika, u industriji i građevinarstvu 20,9%, a u uslužnim djelatnostima 77,7% (2012). Službeni je jezik engleski, govori se i kreolski engleski; pismeno je 96,9% stanovnika starijih od 15 godina (2012). Glavni je grad Basseterre (12 496 st., 2011) na Saint Kittsu. Na Nevisu je najveće naselje Charlestown (1500 st., 2006); u gradovima živi 32,7% st. (2010).
Gospodarstvo
Početkom 2000-ih vrijednost BDP-a povećana je s 421,4 milijuna USD (2000) na 1,05 milijarda USD (2019), dok je BDP po stanovniku uvećan s 9560 USD (2000) na 19 934 USD (2019). U sastavu BDP-a (2019) vodeći je uslužni sektor (oko 68%), u kojem najveći dio čini turizam. Zemlju je 2018. posjetilo približno 1,3 milijuna stranaca, a prihodi od turizma iznosili su 367 milijuna USD. Industrija čini oko 26% BDP-a i odnosi se uglavnom na proizvodnju elektroničkih dijelova i opreme (čine najveći dio izvoza), hrane i soli, pića, odjeće i obuće. U poljoprivredi (6% BDP-a) glavninu ponude čine riža, šećerna trska, duhan, kokos, povrće, pamuk, banane, riba i dr. Vrijednost izvoza 2019. bila je 61,2 milijuna USD, a uvoza 313 milijuna USD. Uvozi najviše naftne derivate, nakit, brodove i brodsku opremu, vozila i hranu. Vodeći je vanjskotrgovinski partner SAD (69,1% izvoza i 59,1% uvoza). Veličina je javnoga duga 56,2% BDP-a (2019).
Promet
Cestovna mreža duga je 383 km (2002., asfaltirano 43%). Otok Saint Kitts ima 58 km željezničke pruge izgrađene (1912–26) za transport šećerne trske; od 2003. služi isključivo u turističke svrhe. Glavne luke su Basseterre (St. Kitts) i Charlestown (Nevis), a međunarodne zračne luke Robert Llewelyn Bradshaw (Basseterre, St. Kitts) i Vance W. Amory (Newcastle, Nevis).
Novac
Novčana je jedinica istočnokaripski dolar (Eastern Caribbean dollar, $; XCD); 1 istočnokaripski dolar = 100 centi.
Povijest
Isprva je područje današnje države bilo naseljeno domorodačkim indijanskim plemenima iz skupine Arawak doseljenima iz Južne Amerike. Oko 1400. na otoke se doselila skupina južnoameričkih indijanskih plemena Karibi (Karaibi). God. 1493. otkrio ih je K. Kolumbo, dao im ime te ih nominalno priključio španjolskome imperiju. Prva engleska naseobina na otoku Saint Christopher bila je osnovana 1623 (Old Road), a francuska 1627. Otok Nevis kolonizirali su engleski doseljenici sa Saint Christophera već 1628. Iako su od kraja 1620-ih bili uglavnom pod britanskom prevlašću, pod nominalnom španjolskom vlašću ostali su sve do Utrechtskoga mira (1713), kada su postali dijelom britanskog imperija. God. 1782. otoke su zaposjeli Francuzi, ali već iduće godine morali su ih Pariškim mirom vratiti Britancima. Otoci su imali posebne uprave sve do kraja 1882., kada su s otokom Anguillom bili upravno sjedinjeni pod britanskom vlašću.
Autonomija je uvedena 1967 (upravno jedinstvo s Anguillom održalo se do 1980). Neovisnost je proglašena 19. IX. 1983. Kennedy Simmonds (osnivač Pokreta narodne akcije) bio je premijer 1980–83. i 1983–95. Gospodarska zona u širini od 200 morskih milja proglašena je 1984. U 1990-ima javljale su se političke inicijative za odcjepljenje otoka Nevis. Od 1995. do 2015. premijer je bio Denzil Douglas, vođa Laburističke stranke, koja je pobjeđivala na izborima 1995., 2000., 2004. i 2010. Od izbora 2015. premijer je Timothy Harris, vođa Narodne laburističke stranke (osniva je 2013. nakon razlaza s D. Douglasom u čijoj je vladi 2001–13. bio ministar više resora), na čelu koalicijske vlade. Harris ostaje premijer i nakon izbora 2020.
Politički sustav
Prema Ustavu od 19. IX. 1983. Sveti Kristofor i Nevis ustavna je, parlamentarna i federalna država, članica Commonwealtha. Na čelu je države britanski monarh (kralj ili kraljica), a zastupa ga generalni guverner koji uz vladu obnaša i izvršnu vlast. Predsjednika vlade i vladu imenuje generalni guverner. Zakonodavnu vlast ima jednodomna Nacionalna skupština koja ima 15 zastupnika biranih na mandat od 5 godina (11 zastupnika biraju državljani, a 4 imenuje generalni guverner). Biračko pravo opće je i jednako, a imaju ga svi državljani s navršenih 18 godina. Sudbenu vlast obnaša Istočnokaripski vrhovni sud (Eastern Caribbean Supreme Court), sa sjedištem u Svetoj Luciji. Administrativno je država podijeljena na dvije federalne jedinice (dva otoka), otok Sveti Kristofor i otok Nevis, te na 14 općina. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti 19. rujna (1983).
Političke stranke
Laburistička stranka Svetoga Kristofora i Nevisa (St. Kitts and Nevis Labour Party – akronim SKNLP), osnovana 1932., stranka je lijevoga centra. Bila je na vlasti 1952–80. te 1995–2004. Vladajuća je nakon izbora 2010. Pokret narodne akcije (People’s Action Movement – akronim PAM), osnovan 1965., stranka je desnoga centra. Bio je dio koalicijskih vlada 1980–95. U oporbi je nakon izbora 2010.
