Sokol

Sokol, srednjovjekovna utvrda (burg) kraj mjesta Dunavâ u Konavlima. Nastao je na mjestu bizantske utvrde iz VI. st. U dokumentima se prvi put spominje u ugovoru iz 1391. kojim su ga zahumski velikaši Sankovići ustupili Dubrovačkoj Republici. Unatoč ugovoru, Sokol je zaposjeo knez Pavle Radonić. U posjedu Pavlovića bio je do 1426., kada ga je Radoslav prodao Dubrovčanima zajedno sa zapadnim dijelom Konavla. U doba vladavine Dubrovčana na čelu plemićkoga grada Sokola nalazio se kaštelan (castellanus de Sochol) kojega je biralo Veliko vijeće iz redova dubrovačkoga plemstva. Premda je tijekom novoga vijeka Sokol izgubio stratešku važnost, Dubrovačka Republika držala je u njem vojnu posadu sve do 1672., kada ga je napustila i prepustila zubu vremena. Ostatci Sokola nalaze se na vrhu strme stijene koja se uzdiže tridesetak metara nad susjednim terenom. Tlocrt središnje utvrde trapezast je, a s jugozapadne strane tvrđava je bila branjena utvrđenim predgrađem. Tik ispod ostataka grada sagrađena je 1904. memorijalna i grobna crkva Gospe od Sokola.