Ho-Ši-Min (vijetnamski Hồ-Chí-Minh; do 1975. Saigon), grad i luka u južnom Vijetnamu; 7 004 921 st. (2019; šire gradsko područje 8 993 082 st.). Leži na rijekama Saigon i Dong Nai, na sjevernom kraju delte Mekonga, oko 80 km od obale Južnokineskoga mora. Zbog male nadmorske nizine podložan plimnim valovima za sezone monsuna. Naplavne ravnice u delti Mekonga rabe se za poljoprivrednu proizvodnju. Najveći je dio grada moderno izgrađen (kazalište, palača pravde, zvjezdarnica, botanički i zoološki vrt, muzeji i dr.). Očuvane su mnogobrojne francuske kolonijalne građevine (gradska vijećnica, središnja pošta, katedralna bazilika Notre-Dame) i kineska arhitektura (hram Thien Hau, oko 1760). Kongresna dvorana ponovnog ujedinjenja, Muzej ratnih ostataka, Vijetnamsko nacionalno sveučilište (i mnogobrojna druga). Financijsko i gospodarsko središte države. Razvijeni su ribarstvo i brodogradnja. Elektronička, prerađivačka (preradba plodova mora), građevinska, laka i informatička industrija. Trgovina, turizam (neboder Landmark 81, tržnica Ben Thanh/Bến Thành). Ho-Ši-Min je pomorsko, zrakoplovno i željezničko čvorište. Međunarodna zračna luka Tan Son Nhat (Tân Sơn Nhất). Njegova je luka među najprometnijim kontejnerskim lukama u jugoistočnoj Aziji. – Osnovan 1698. kao Saigon. Glavni grad Francuske Indokine (1887–1902. i 1945–49), Države Vijetnam, odnosno Južnog Vijetnama (do 1975). Od 1976. administrativno je grad s posebnim statusom.
