struka(e): geografija, opća

Sénégal (franc. izgovor [senega'l]), rijeka u zapadnoj Africi, duga 1086 km, porječje obuhvaća 337 000 km². Nastaje kraj grada Bafoulabé (Mali) sutokom izvorišnih tokova Bakoye (560 km) i Bafing (duga 760 km) koji izviru u visočju Fouta Djallon u Gvineji; u Atlantski ocean utječe deltastim ušćem (1500 km²) sjeverno od Saint-Louisa u Senegalu. Glavni su joj pritoci Falémé, Gorgol i Karakoro. Prosječni je godišnji protok vode kraj Bakela 676 m³/s. Nizvodno od mauretanskoga grada Kaédija iz rijeke istječe rukavac Doué; lijevi krak rijeke koji 200 km teče paralelno s glavnom rijekom te se nekoliko kilometara nizvodno od senegalskoga grada Podora ponovno spaja s riječnim tokom Sénégala (između njih je riječni otok Île á Morfil). Cijelu godinu plovna je do Podora, a za visoka vodostaja (od lipnja do listopada) do Kayesa (925 km) što je važno za Mali koji tako dobiva pristup Atlantskom oceanu. U gornjem toku izgrađena je brana Manantali (akumulacijsko jezero s hidroelektranom), a blizu ušća brana Maka Diama (zaštita od prodora mora uzvodno u riječni tok). Hidroelektrana Félou (izgrađena 1927; 62,3 MW). Znatnim dijelom toka tvori granicu između Mauretanije i Senegala. Najveći je grad na rijeci Saint-Louis.

Citiranje:

Sénégal. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 5.12.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/senegal-rijeka>.