Ruvkun [rʌ'vkən], Gary, američki molekularni biolog (Berkeley, 26. III. 1952). Biofiziku je diplomirao 1973. na Kalifornijskome sveučilištu u Berkeleyu, a doktorirao 1982. na Harvardovu sveučilištu. Radio je u Massachusettskom tehnološkom institutu (MIT) 1982–85., a od 1985. profesor je genetike na Medicinskom fakultetu Harvardova sveučilišta.
Kraće se vrijeme bavio proučavanjem fiksacije dušika (asimilacija) u biljkama metodama genetičkoga inženjerstva, a od 1982. glavno mu je područje rada razvojna biologija. S američkim biologom Victorom Ambrosom zaslužan je za otkriće mikroRNA (miRNA, engleski microRNA), skupine malih nukleinskih kiselina koje ne sadržavaju informaciju za proteine, ali imaju ključnu ulogu u regulaciji (aktivaciji ili deaktivaciji) gena (genska ekspresija). Ambros je prvu molekulu miRNA otkrio 1993. u obliću Caenorhabditis elegans, ali ta miRNA nije naveliko raširena u genomima živih bića. Ruvkunova istraživačka skupina stoga je izazvala veće zanimanje 2000. objavom otkrića druge miRNA sastavljene od 21 ili 22 nukleotida, kodirane genom let-7 koji je prisutan u cijelome životinjskom svijetu. To je otkriće pokrenulo daljnja istraživanja, pa su tijekom sljedećih godina identificirane tisuće različitih miRNA. Pokazalo se da neke molekule miRNA mogu djelovati kao onkogeni, a neke kao tumor-supresorski geni (geni koji onemogućuju zloćudnu preobrazbu stanice), pa tako primjerice let-7 miRNA sprječava nastanak tumora i metastaza djelovanjem na niz ciljnih glasničkih RNA (mRNA) i posljedičnu biosintezu proteina.
Član je Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 2008) i Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 2009). S Ambrosom je 2024. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu, za otkriće mikroRNA i njezine uloge u poslijetranskripcijskoj regulaciji gena.
