Ramsay [ræ'mzi], William, škotski kemičar (Glasgow, 2. X. 1852 – High Wycombe, Buckinghamshire, 23. VII. 1916). Studirao u Glasgowu, zatim na Sveučilištu u Heidelbergu kod njemačkog kemičara R. Bunsena (1870). God. 1880–87. bio je profesor kemije na Sveučilištu u Bristolu, a 1887–1913. na Sveučilištu u Londonu. Nakon istraživanja fiziološkoga djelovanja alkaloida posvetio se stehiometriji i fizikalnoj kemiji, posebno termodinamici, a najpoznatiji je po otkriću plemenitih plinova. Na temelju opažanja da je dušik izoliran iz zraka teži od dušika oslobođenoga u kemijskim reakcijama, jer u smjesi sadrži do tada nepoznati plin, Ramsay je 1894., s engleskim fizičarom J. W. S. Rayleighom, otkrio kemijski inertan plin argon. God. 1895. potvrdio je zapažanje da se iz minerala klevejita oslobađa helij, a 1898. je sa svojim doktorandom Morrisom W. Traversom otkrio kripton, neon i ksenon. Objavio je nekoliko knjiga iz područja anorganske i fizikalne kemije te o plinovima u atmosferi. Članom Kraljevskoga društva u Londonu postao je 1888., počasno plemstvo (Sir) dobio je 1902., a za otkriće plemenitih plinova primio je Nobelovu nagradu za kemiju 1904 godine.
