Rügen [ry:'gən], nizak otok (161 m) u Baltičkome moru, Njemačka (savezna zemlja Mecklenburg-Vorpommern); 930 km² (najveći njemački otok), 74 000 st. Građen je od krednih naslaga i morenskoga materijala. Vrlo je razveden, s mnogo poluotoka i zaljeva. Stanovnici se bave ratarstvom (raž, šećerna repa, krumpir), stočarstvom (goveda i ovce) i ribarstvom; preradba i konzerviranje ribe. Glavna je privredna grana turizam, osobito kupališni i nautički na istočnoj i sjevernoj obali. U sjeveroistočnom dijelu otoka osnovan je 1990. nacionalni park Jasmund. Upravno je središte Bergen (14 030 st., 2010), a najveća trgovačka i ribarska luka Sassnitz (10 366 st., 2010). Oko 2,5 km dug nasip (kojim vodi željeznička pruga i cesta Stralsund–Sassnitz) spaja Rügen s kopnom. Trajektna veza iz Sassnitza za Trelleborg (južna Švedska) te za druge baltičke luke. – Prvi tragovi naseljenosti Rügena mogu se pratiti od paleolitika, o čem svjedoče mnogobrojni arheološki nalazi. Ime je dobio prema Rugijcima, koje su nakon seobe naroda potkraj V. ili početkom VI. st. potisnuli baltički Slaveni. U baltičko-slavenskom gradu Urkanu, kraj rta Arkone, postojao je hram i svetište slavenskoga boga Svantovita ili Svetovida. Pod vlašću domaćih slavenskih knezova bio je i nakon što ga je 1168. osvojio danski kralj Valdemar I. Veliki. Od tada počinje kristijanizacija i postupna germanizacija stanovništva. Nakon utrnuća dinastije domaćih knezova pripao je Pomorju (1325), da bi Vestfalskim mirom pripao Švedskoj (1648). Godine 1815., nakon kratkotrajne francuske prevlasti (1806–13), ušao je u sastav Pruske, a poslije Njemačke.
