Pučišća (prije i Pučišće), gradić i luka na sjevernoj obali otoka Brača, 1341 st. (2021). Leži na obali uvale duboko uvučene u otočno kopno. Očuvana su četiri od trinaest kaštela iz XV. do XVI. st.; renesansna kapela Gospe od Batka iz 1533; župna crkva sv. Jerolima (u župnom uredu čuva se tzv. Povaljska listina iz 1250., jedan od najstarijih hrvatskih jezičnih dokumenata); knjižnica (osn. 1868). Uzgoj vinove loze, masline (uljara) i dr.; stočarstvo (ovca, koza). Kamenoklesarsko središte (kamen, mramor) sa stručnom školom (osn. 1906), jedinom u Hrvatskoj. U blizini samoga mjesta nalaze se kamenolomi (Tesišće, Punta, Veselje, Kupinovo) s poznatim bračkim kamenom (kamenolom Veselje spominje se već 1455., kada ga je zakupio Juraj Dalmatinac; 1902. kao sljednik kamenoklesarskih zadruga utemeljeno je i najpoznatije pučiško poduzeće Jadrankamen). Turizam. Rodno mjesto kiparâ B. Deškovića i V. Michielija te graditeljâ T. Bokanića i Ivana Puljizića. – Naselje se razvilo u drugoj polovici XV. st. kraj nekadašnjega Pučiškoga Doca. Ondje su pojedine obitelji sagradile, radi veće sigurnosti od Osmanlija i gusara, kuće uz obalu. God. 1467. Ciprijan Žuvetić sagradio je prvu kulu, a kada su obitelji Žuvetić, Bokanić, Radojković, Akvila, Cepernić, Posinković, Katković i Bilavić sagradile još 12 kula, naselje je dobilo status kaštela (castrum, castel). Iste su obitelji, kao i one koje su se poslije doselile iz Straževnika i Pražnica, osnovale i naselile današnja Pučišća. Osim njih, ondje se doselilo i stanovništvo Stipanske Luke, Gornjega Humca, kao i bjegunci pred Osmanlijama s područja kopnene Dalmacije. God. 1566. Pučišća su, zajedno sa Straževnikom, bila odijeljena od župne crkve u Pražnicama pa je u mjestu bila osnovana nova župna crkva. Od 1823. do 1885. Pučišća su bila općinsko središte za istočni dio Brača, a tada su se odvojila najistočnija naselja sa Selcima.
