Nürnberg [ny'rnbεrk], grad u Bavarskoj, 148 km sjeverozapadno od Münchena, Njemačka; 510 602 st. (2011). Leži u dolini rijeke Pegnitz, na raskršću trgovačkih putova između doline Dunava i Majne, odnosno Rajne, te Saske i Alpa; luka na kanalu Rajna–Majna–Dunav. Stari njemački trgovački i obrtnički grad. Očuvala se stara jezgra s tvrđavom; romaničko-gotičke crkve iz XIII. i XIV. st. (Sebalduskirche, Lorenzkirche i dr.), gradska vijećnica (XIV. st.), Albrecht-Dürer-Haus, fontana Der schöne Brunnen iz XIV. st. i dr. Njemački nacionalni muzej (osnovan 1852) ubraja se u najbogatije zbirke srednjovjekovne njemačke umjetnosti. Istaknuto središte njemačke renesanse. Industrijski grad s elektrotehničkom i elektroničkom industrijom, tvornicama motornih vozila, strojeva, kemikalija, preciznih uređaja i dr.; prehrambena, drvna i tekstilna industrija. Poznat je po proizvodnji igračaka i ukrasa (tzv. nürnberška roba). Međunarodna zračna luka. – Prvi se put spominje 1050. kao utvrda i povremena rezidencija rimsko-njemačkoga cara Henrika III. Već od druge polovice XI. st. mjesto je čestoga boravka rimsko-njemačkih careva. Ispod carske utvrde razvila su se na obalama rijeke dva posebno utvrđena podgrađa, koja su se tijekom XII. st. spojila i opasala obrambenim zidovima. God. 1219. dobio je status slobodnoga carskoga grada. U srednjem vijeku, prije otkrića novoga pomorskog puta u Indiju (preko Rta dobre nade), bio je jedan od najvećih i najvažnijih europskih gradova, središte tranzitne trgovine između Istoka (roba se dobavljala preko Italije) i sjeverne i zapadne Europe. Od 1356. u Nürnbergu su izabrani rimsko-njemački carevi održavali svoj prvi sabor. Rano se pročuo kao središte tiskarstva i proizvodnje satova (→ nürnberško jaje). Od 1424. do 1796. u Nürnbergu su se čuvale državne dragocjenosti Svetoga Rimskoga Carstva Njemačke Narodnosti. Vrlo rano grad se pridružio reformaciji. U XV. i XVI. st. bio je kulturno i umjetničko središte sr. Europe; u njem su živjeli i radili slikar i grafičar A. Dürer, pjesnik H. Sachs, kozmograf i pomorac M. Behaim, kipar A. Krafft. U povijesnoj četvrti Altdorfu od 1578. djeluje akademija, koja je 1623. podignuta na rang sveučilišta. Gospodarski je slabio u doba Tridesetogodišnjega rata (1618–48), a oporavio se tek u XIX. st. Stvaranjem Rajnskoga saveza u doba Napoleonskih ratova (1806) došao u sastav Bavarske i ubrzo je postao njezino glavno industrijsko središte. Između Nürnberga i Fürtha proradila je 1835. i prva njemačka željeznica. U to je doba počeo i razvoj poznate proizvodnje glazbenih instrumenata i mehaničkih igračaka. Za vrijeme Trećega Carstva (tzv. Trećega Reicha, 1933–45) A. Hitler odabrao je Nürnberg za sjedište Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke, pa su 1933–38. u gradu održavani nacistički stranački kongresi i parade. Na kongresu 1935. doneseni su i zloglasni antisemitski Nürnberški zakoni, na osnovi kojih su Židovima oduzeta građanska prava i poduzimani kazneni progoni. Zbog teških bombardiranja tijekom II. svjetskog rata uništena je gotovo cijela srednjovjekovna arhitektura grada. Nakon rata Saveznici su ga odabrali za mjesto suđenja preživjelim nacističkim vođama. (→ nürnberški proces)
