Muzej grada Zagreba (MGZ), opći kulturno-povijesni gradski muzej koji se sustavno bavi prikupljanjem, obradbom i istraživanjem predmeta iz gradske prošlosti. Jedan je od najvećih i najstarijih gradskih muzeja u Hrvatskoj; utemeljila ga je 1907. Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja«, na poticaj Emilija Laszowskog, prvoga ravnatelja Muzeja. Isprva je bio smješten u kuli iznad Kamenitih vrata, a od 1947. u nekadašnjem gornjogradskom baroknom samostanu klarisa (Opatička 20), koji je 1993–98. temeljito obnovljen. Stalni postav (autorica Nada Premerl) interdisciplinarni je portret grada, od prapovijesti (arheološki nalazi in situ) do danas, a govori o stanovnicima i gradu u svim njegovim aspektima, od političkoga, crkvenoga, povijesnog i gospodarskoga do arhitektonsko-urbanističkoga, kulturno-povijesnoga, zabavnog i svakodnevnoga. Uz bogatu zbirku arhitektonske dokumentacije i arhivalija u fundusu se nalazi niz drugih specijaliziranih zbirki: arheološke zbirke (pretpovijesne i srednjovjekovne), zbirke cehalija i devocionalija, slikarstva, grafike, skulpture, fotografija, mode, namještaja te predmeta iz zagrebačke svakodnevice. Posebnu cjelinu čine zbirke darovane gradu Zagrebu, poput radne sobe Ivana pl. Zajca, dijela radne sobe Augusta Šenoe, umjetničke ostavštine Tille Durieux, zbirke mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera i zbirke stare ambalaže Ante Rodina. U sastavu Muzeja su i Zbirka Margite i Rudolfa Matza (Mesnička 15), Memorijalna zbirka Ivana Ribara i Cate Dujšin Ribar (Demetrova 3), Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleže (Krležin gvozd 23) te Zbirka – stan arhitekta Viktora Kovačića (Masarykova 12). Muzej se sustavno bavi raznovrsnim temama iz povijesti i suvremenosti Zagreba priređujući o njima izložbe.
