muzej (od grčkoga μoυσεῖoν: sjedište muza), u helenističko doba sastajalište umjetnika i znanstvenika, a od kraja srednjega vijeka naziv za zgradu u kojoj se pohranjuju kulturno-povijesni ili umjetnički predmeti. Danas ustanova ili zgrada u kojoj se čuvaju, proučavaju i po određenom sustavu (kronološki ili tematski) izlažu zbirke starina i umjetnina, prirodoznanstvenih, tehničkih i sl. predmeta. Dijele se na znanstvene (arheološki, povijesni, etnografski, prirodoslovni, tehnički, vojni, kriminalistički, higijenski, školski, pomorski i dr. muzeji) i umjetničke muzeje, djelatnost kojih je isključivo usmjerena na djela likovne umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, grafika, predmeti primijenjene umjetnosti, također film, kazalište, glazba i sl.), a po teritorijalnoj pripadnosti na državne, zemaljske, pokrajinske, gradske i zavičajne. Često se upotrebljavaju i nazivi galerija (za veće zbirke slika i kiparstva) i kabinet (za zbirke grafika, novca i medalja). Uz izložbeni i istraživački rad svaki muzej ima edukativnu namjenu. Većina muzeja tiska kataloge u kojima se obično nalazi kratka povijest muzeja, plan muzeja, reprodukcije najznačajnijih izloženih predmeta, biografski podatci o autoru, kratka stilska analiza i sl. Osim izložbenih prostorija, muzeji imaju spremišta, odn. depoe (cio se inventar rijetko izlaže), prostorije za restauriranje i prepariranje muzejskih predmeta, fotografski laboratorij, prostorije za stručno osoblje i knjižnicu. U novije se doba u muzejima nalaze dvorane za predavanje, edukativne igraonice za djecu, knjižare i dućani sa suvenirima iz fundusa muzeja (kopije nakita, skulpture, keramike, reprodukcije slika i dr.) te restorani ili kavane. Memorijalni muzej posvećen je pojedinoj osobi (Shakespeareova kuća u gradu Stradford-upon-Avon, Muzej P. Cézannea u Aix-en-Provence; kuća N. Tesle u Smiljanu) ili spomenu na neki događaj ili pojavu (muzej u koncentracijskom logoru Oswięcim-Brzezinka, njemački Auschwitz-Birkenau, u Poljskoj, osnovan 1946).
Prvi muzej bio je Aleksandrijski muzej, osnovan u helenističkoj Aleksandriji (sagrađen u doba egipatskog vladara Ptolemeja II. Filadelfa, III. st. pr. Kr.). U antičkoj Grčkoj i Rimu bile su poznate pinakoteke (zbirke slika); u sr. vijeku umjetnički predmeti čuvali su se u crkvenim riznicama, osobito stolnih crkava. Današnji tip zbirke umjetnina i rijetkosti javio se u doba renesanse u Italiji (Lorenzo de’ Medici osnovao je u Firenci park skulptura u kojem je izložio svoju zbirku antičke plastike, a njegov sin Cosimo I. u palači Uffizi zbirku slika, koja je već 1581. bila otvorena javnosti; papa Julije II. osnovao je Vatikanski muzej skulptura). Tek u XVIII. st. razvili su se prvi muzeji kao institucije, a nastali su iz privatnih umjetničkih zbirki (na temelju privatne zbirke H. Sloanea osnovan je 1753. Britanski muzej u Londonu, koji je bio prva državna muzejska institucija). Nakon Francuske revolucije nastao je velik broj javnih muzeja (Gliptoteka u Münchenu, 1816; Arheološki muzej u Splitu, 1820), iz darovanih privatnih zbirki, konfiskacijom crkvene i privatne imovine velikaša i protivnika aktualne političke vlasti ili kao ratni plijen. U XIX. i XX. st. povećavao se broj državnih muzeja, a postojao je još uvijek i velik broj privatnih zbirki. U XX. st. muzeji iz starih zgrada i dvoraca prelaze u nove (ili se preuređuju stare prostorije), moderne zgrade namijenjene određenoj vrsti eksponata: Guggenheim Museum u New Yorku (F. L. Wright, 1959), Nova nacionalna galerija u Berlinu (L. Mies van der Rohe, 1967), Nacionalni muzej moderne umjetnosti u Centru Georges Pompidou, zvanom Beaubourg, u Parizu (R. Piana i R. Rogers, 1977), Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru (u preuređenim prostorima samostana sv. Marije, osn. 1976), Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu (M. Kauzlarić, 1976). Moderni muzeji prenose izlaganje eksponata u slobodni prostor (muzeji na otvorenome). Najznačajniji su umjetnički muzeji i galerije: Pitti i Uffizi u Firenci, Brera u Milanu, Akademija u Veneciji, Vatikanski muzeji u Rimu, Louvre i Musée de l’Homme u Parizu, British Museum i National Gallery u Londonu, Prado u Madridu, Ermitaž u Sankt Peterburgu, Tretjakovska galerija u Moskvi, Stara i Nova pinakoteka u Münchenu, Galerija u Dresdenu, Kunsthistorisches Museum u Beču, National Gallery u Washingtonu, Metropolitan Museum i Museum of modern art (MoMA) u New Yorku, Muzej egipatskih starina i Koptski muzej u Kairu, a od tehničkih i prirodoslovnih muzeja: Jardin des Plantes u Parizu, Deutsches Museum u Münchenu (prirodne znanosti, industrija), American Museum of Natural History u New Yorku i dr.
