Museum of Contemporary Art (engleski: Muzej suvremene umjetnosti, akronim MOCA), umjetnički muzej u Los Angelesu, osnovan 1980.
Glavna lokacija, u kojoj se nalazi stalni postav djela većinom nastalih 1940–80., nalazi se u gradskom središtu u novosagrađenoj zgradi na Grand Avenue (1986., arhitekt Arata Isozaki), a druga, isprva zamišljena kao privremeni prostor dok je glavni u izgradnji (zvana Temporary Contemporary), u renoviranoj (1983., Frank Owen Gehry) zgradi tvrtke Union Hardware Building (1947., Albert C. Martin, st.) u četvrti Little Tokyo, koja je, zbog popularnosti ali i prostora prilagođenog umjetničkim djelima velikih razmjera te konceptualnima i multimedijskima, zadržana (danas zbog izdašne privatne donacije 1996. poznata kao The Geffen Contemporary) i obično služi za izlaganje novijih djela, često manje poznatih umjetnika.
Fokusiran na američku i europsku umjetnost nastalu nakon 1940., Muzej posjeduje jednu od impresivnijih američkih zbirki suvremene umjetnosti, sastavljanu kupnjom i donacijama od dijelova kolekcije Panza (80 temeljnih djela apstraktnog ekspresionizma i pop-arta, Jean Fautrier, Franz Kline, Roy Lichtenstein, Claes Oldenburg, Robert Rauschenberg, Mark Rothko i Antoni Tàpies), Barryja Lowena (67 djela minimalističkoga, postminimalističkog i neoekspresionističkog slikarstva, Dan Flavin, Ellsworth Kelly, Agnes Martin, Julian Schnabel, Joel Shapiro, Frank Stella, Cy Twombly), dijelova zbirke Rite i Tafta Schreibera (među ostalim 18 slika, skulptura i crteža Jacksona Pollocka, Pieta Mondriana i Arshilea Gorkoga), potom troje osnivača muzeja, Phila Gersha sa suprugom Beatrice (npr. Pollockova slika Broj 3 iz 1948. i skulptura Cubi III Davida Smitha iz 1961. te djela Eda Rusche i Cindy Sherman) i Marcie Simon Weisman (83 djela na papiru: Willem de Kooning, Barnett Newman, Jasper Johns, Richard Diebenkorn, Sam Francis), a od 1990-ih Scotta Spiegela (Jean-Michel Basquiat, Robert Longo, David Salle), Clifforda Einsteina (Kiki Smith, Nam June Paik, Sigmar Polke, Mike Kelley), Blakea Byrnea i drugih umjetničkih zbirki te samih umjetnika poput Paula McCarthyja ili Andreasa Gurskog. Velika izložbena aktivnost obuhvaća samostalne izložbe i retrospektive suvremenih autora te skupne, često izazovnih tema, poput otuđenja, oduzimanja imovine i nasilja.