McCarthy [məkα:'ɹϑi], Cormac (pravo ime Charles), američki pripovjedač (Providence, Rhode Island, 20. VII. 1933 – Santa Fe, New Mexico, 13. VI. 2023). Kratko je pohađao Sveučilište u Tennesseeju (University of Tennessee), potom služio 1953–56. u Ratnome zrakoplovstvu SAD-a. Već je romanom prvijencem Čuvar voćnjaka (The Orchard Keeper, 1965), o nasilnim događajima na jugoistoku Sjedinjenih Američkih Država, najavio svoju središnju temu borbe dobra i zla, ali i svoje poetičko usmjerenje unutar tradicije tzv. južnjačke gotike. I u sljedećim je romanima U tami (Outer Dark, 1968), o rodoskrvniteljskom odnosu brata i sestre, te Božji sin (Child of God, 1973), o čovjekovu padu u izopačenju, te teme opetovao, pri čemu su vidljivi i utjecaji modernih američkih pripovjedača, osobito Williama Faulknera i Flannery OʼConnor, na oblikovanje njegovih pripovjednih djela. Istaknut mu je djelomično autobiografski roman Suttree (1979), osebujna humora i grotesknih likova, većinom društvenih otpadnika. Vrhunac je njegova dosadašnjega stvaralaštva roman Krvavi meridijan ili Večernja rumen na zapadu (Blood Meridian or The Evening Redness in the West, 1985), prepun opisa gruba nasilja, o četrnaestogodišnjem dječaku koji se pridružuje bandi plaćenika i odmetnika u lovu na skalpove duž granice Meksika i Sjedinjenih Američkih Država sredinom XIX. st. Veću je popularnost i širu čitanost stekao tek Pograničnom trilogijom (The Border Trilogy), osobito prvim njezinim dijelom Svi lijepi konji (All the Pretty Horses, 1992). Radnja drugoga dijela trilogije (Prijelaz – The Crossing, 1994) odigrava se netom prije i tijekom Drugoga svjetskog rata, dok se u završnome dijelu (Gradovi ravnice – Cities of the Plain, 1998) povezuju likovi prethodnih dijelova. Kasniji su romani postali i filmske uspješnice: Ovo nije zemlja za starce (No Country for Old Men, 2005; film 2007), u režiji braće Ethana i Joela Coena, te Cesta (The Road, 2006; film 2009), o ocu i sinu koji pokušavaju preživjeti postapokaliptični svijet neodređene američke budućnosti.
