struka(e): kartografija | povijest, opća | geofizika
Marsigli, Luigi Ferdinando
talijanski povjesničar, kartograf i austrijski general
Rođen(a): Bologna, 0. VII. 1658.
Umr(la)o: Bologna, 1. XI. 1730.

Marsigli [marsi'ļ:i], Luigi Ferdinando, talijanski povjesničar, kartograf i austrijski general (Bologna, 10. VII. 1658Bologna, 1. XI. 1730). Sudjelovao u austrijskoj vojsci u ratovima protiv Osmanskoga Carstva i u sklapanju mira u Srijemskim Karlovcima (1699); bio tajnik (1699–1700) hrvatsko-ugarskoga kralja i rimsko-njemačkog cara Leopolda I. pri određivanju granica prema Osmanskomu Carstvu. Tada je uz pomoć kartografa P. Vitezovića Rittera i J. C. Müllera prikupio mnoštvo podataka za bogatu kartografsku građu o hrvatskim krajevima. Dio te kartografske dokumentacije zajedno s redovitim izvješćima poslao je potkraj 1699. kralju Leopoldu, koji ga je promaknuo u čin generala. Za nj je P. Vitezović Ritter napisao komentar pod nazivom Odgovor na pitanja (Responsio ad postulata, 1699), temelj za spis Obnovljena Hrvatska (Croatia rediviva, 1700), te mu posvetio elegiju Gospodinu Marsigliju, carskom tajniku (Ad comitem Marsilium, caesareum legatum, 1700). U Ratu za španjolsku baštinu bio je degradiran (1704) i otpušten iz vojske; neko je vrijeme bio zapovjednik papine garde, onda se povukao iz javnoga života i posvetio znanosti. U Bologni je osnovao (1711) Institut znanosti i lijepih umjetnosti (Istituto delle scienze e belle arti). Pokazujući svestrano zanimanje za zemlje u kojima je boravio, prikupio je mnoštvo arheoloških, povijesnih, etnografskih, geografskih i gospodarskih podataka te bogatu kartografsku građu. Tijekom svih svojih putovanja istraživao je i fizikalne procese u atmosferi, hidrosferi i litosferi, proučavao floru i faunu i dr. U oceanografiji se istaknuo kombiniranjem opažanja i laboratorijskog modeliranja u proučavanju morskog strujanja te uvođenjem interdisciplinarnog pristupa istraživačkom radu, pa ga se smatra jednim od utemeljitelja oceanografije. Izabran je za člana Royal Society u Londonu (1691). Djela: Razmatranja o tračkom Bosporu (Osservazioni intorno al Bosforo Tracio, 1681), Fizikalna povijest mora (Histoire physique de la mer, 1725), Panonsko-mizijski Dunav (Danubius Pannonico-Mysicus, 1726), Vojno stanje Osmanskoga Carstva te njegov uspon i pad (Stato militare dell’Imperio Ottomanno, incremento e decremento del medesimo, 1732).

Citiranje:

Marsigli, Luigi Ferdinando. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 28.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/marsigli-luigi-ferdinando>.