Madison [mæ'disən], James, američki političar i državnik (Port Conway, Virginia, 16. III. 1751 – Montpelier, Virginia, 28. VI. 1836). Sudjelovao u ratu za neovisnost sjevernoameričkih kolonija protiv Velike Britanije. Član Kontinentalnoga kongresa (1780–83). Kao član Ustavotvorne skupštine u Philadelphiji (1787) pridonio je oblikovanju nacrta Ustava SAD-a kojim je bila predviđena jača središnja vlast. Zagovornik prihvaćanja Ustava i donošenja prvih amandmana (građanska prava). S A. Hamiltonom i J. Jayem napisao Federalističke spise (Federalist Papers, 1788–89), klasično djelo američke političke misli. Član Kongresa (1789–97); postao je protivnik A. Hamiltona, a kao pomagač Th. Jeffersona predvodio je oporbenu demokratsku republikansku stranku. Kada je Jefferson bio izabran za predsjednika SAD-a (1801–09), Madison je bio državni tajnik u njegove obje vlade, a od 1809. do 1817. bio je četvrti predsjednik SAD-a. Jedan od najvećih američkih državnika i političkih teoretičara (poznat kao »otac američkog Ustava«).
