Limski zaljev (također Limski kanal), izduženi zaljev na zapadnoj obali Istre, između Rovinja i Vrsara. Dug je 13 km, širok do 0,6 km, dubok do 33 m. Morski je nastavak krške udoline Limske drage kojom teče povremeni potok Lim. Postanak zaljeva veže se uz tok Pazinčice. Nakon što je Pazinčica kraj Pazina izdubila ponor i počela do mora otjecati pod zemljom, njezin je donji i srednji tok presušio. Dolina donjega toka je zbog podizanja morske razine tijekom posljednje oledbe potopljena (Limski zaljev), a dolina srednjega toka ostala je suha (današnja Limska draga, duga oko 20 km). Na prijelazu prema Limskoj dragi visine strmih obala dosežu do 150 m pa zaljev poprima obilježja kanjona. Dnom zaljeva blizu spoja s otvorenim morem položeni su podvodni kabeli i cjevovod. Zbog mnogobrojnih je vrulja voda bočata pa je pogodna za uzgoj kamenica i dagnji te podlanica i lubina. More i podmorje zaštićeni su kao posebni rezervat u moru (1980). Obale su pokrivene zimzelenom i listopadnom šumom i makijom; zaštićene su kao značajni krajobraz (1964). Na njima se nalaze špilje s tragovima života iz neolitika (npr. Romualdova špilja, otvorena za posjete). Uz južnu obalu smještena je crkvica sv. Martina (na 230 m visine), a u unutrašnjosti zaljeva je ilirska utvrda (Limska gradina). Krajnjom istočnom obalom prolazi cesta koja se križa s cestom Pula–Trst, čime je povećana prometna dostupnost zaljeva. Zbog krajobraznih vrijednosti poznato je rekreacijsko-turističko odredište.
