Kaspijsko jezero (Darya-e Khazar, perz. Daryā-e azar), slano jezero između južnog europskog dijela Rusije, Azerbajdžana, Irana, Turkmenistana i Kazahstana. Najveće jezero na svijetu; naziva se i morem. Dugo je 1200 km; prosječna mu širina iznosi 320 km. Sjeverni je dio plitak, a južni dublji (do 1025 m). Zbog razlike u pritjecanju vode (130 pritoka, od kojih su najveći Volga, Kura, Terek, Ural, Sulak, Emba, Sefirud), u količini oborina i isparavanja, mijenja se razina, a time i površina jezera. God. 1930. površina je bila od 424 300 km², 1970. iznosila je 371 000 km², a 2002. god. 386 400 km². Razina Kaspijskoga jezera bila je 2002. god. 26,5 m niža od razine Crnoga mora. Od 1930-ih do 1978. razina jezera spustila se za približno 2,5 m; radi sprječavanja njezina daljnjeg snižavanja 1980. izgrađena je brana u prolazu kojim voda jezera otječe u plitki zaljev Kara-Bogaz-Gol. U razdoblju do 1992., kada je brana uklonjena, razina jezera porasla je za više od 2,6 m. Slanost koja je na ušću Volge malena (1 do 2‰), povećava se prema jugoistoku (13,2‰); osobito je velika u zaljevu Kara-Bogaz-Gol (oko 300‰).
U Kaspijskom jezeru obitava oko 400 endemskih vrsta. Od 115 vrsta riba mnoge su anadromne (žive u moru, a mrijeste se u slatkim vodama: sleđ, jesetra, kečiga, moruna, losos); u jezeru živi i jedna od dviju vrsta slatkovodnih tuljana (druga je u Bajkalskom jezeru). Velike naslage natrijeva sulfata u zaljevu Kara-Bogaz-Gol bile su osnovica za podizanje kemijske industrije. Područje Kaspijskoga jezera ubraja se u najbogatija ležišta nafte i prirodnoga plina u svijetu. – Prometna je važnost Kaspijskog jezera velika, osobito nakon otvaranja kanala Volga–Don (1952). Sjeverni dio zaleđuje se od kraja prosinca do travnja. Glavne su luke: Baku (Azerbajdžan), Astrahan i Mahačkala (Rusija), Türkmenbaşy (prije Krasnovodsk, Turkmenistan), Aqtau (Kazahstan) te Bandar-e Anzali (Iran). U robnom prometu prevladava nafta, zatim drvo, žito, pamuk, riža i natrijev sulfat. – Za potrebe gradova i industrije od 1972. provodi se desalinizacija jezerske vode (najveća su postrojenja u Türkmenbaşyju i Aqtauu). – U antičko se doba Kaspijsko jezero nazivalo Mare Caspium ili Hyrcanium.
