Iaşi [jaš’] (njemački Jassy [ja'si]), glavni grad istoimenog okruga u sjeveroistočnoj Rumunjskoj, na obali rijeke Bahlui (porječje Pruta); 271 692 st. (2021). Od XV. st. važno je kulturno središte povijesne pokrajine Moldavije. Među mnogobrojnim crkvama (najstarija je crkva sv. Nikole, izgrađena 1491. u bizantskom stilu) i desetak manastira (utvrđeni manastiri Cetăţuia i Galaţa; Golia i dr.) podignutih od XV. do XVII. st., arhitektonski je najvrjednija crkva Triju Hijerarha (1635–39., pregrađena u XIX. st.) s fasadom bogato ukrašenom reljefima. Prosvjetno je središte s najstarijim rumunjskim sveučilištem – Universitatea Alexandru Ioan Cuza (osnovano 1860) i tehničkim sveučilištem Gheorghe Asachi (osnovano kao tehnička škola 1813., sveučilište od 1993); kazališta (Nacionalno kazalište Vasile Alecsandri, osnovano 1840., i dr.), Moldavska filharmonija, mnogi muzeji (u Palači kulture, izgrađenoj 1906., nalaze se umjetnički, etnografski, povijesni i znanstveno-tehnološki muzej); botanički vrt. Hodočasničko je odredište (relikvije sv. Paraskeve/Petke čuvaju se u sabornoj crkvi). Iaşi je industrijsko središte; razvijene su informatička, elektronička, automobilska, farmaceutska, metalurška (čeličana), aeronautička, tekstilna, elektrotehnička (kućanski aparati) i prehrambena industrija. U okolici je rašireno vinogradarstvo. Međunarodna zračna luka.
Prvi put se u ispravama spominje 1408., iako je najvjerojatnije utemeljen potkraj XIV. st. Bio je glavni grad Kneževine Moldavije od 1564. do njezina ujedinjenja s Vlaškom 1859., a potom do 1862. glavni grad ujedinjene države. Ugovorom sklopljenim u Iaşiju 9. I. 1792. završen je Rusko-turski rat 1787–92. Kada su u prosincu 1916. njemačke postrojbe zauzele Bukurešt, u Iaşiju je do 1918. bilo sjedište rumunjske vlade. Za II. svjetskog rata, u progonima 1941. stradalo je mnogobrojno židovsko stanovništvo grada koji je 1944. teško oštećen u borbama i bombardiranjima.
