Herceg Bosna (Herceg-Bosna), naziv koji se upotrebljavao za cijelu BiH još od austrougarske okupacije. U tome značenju služili su se njime sve do 1991. najviše Hrvati, ali i Bošnjaci. Taj je naziv imao određenu stilsku vrijednost i funkciju, gotovo da se i nije upotrebljavao u običnome govoru, nego ponajprije u geslima, pjesmama, manifestima, svečanim govorima i sl. Nazivom Herceg Bosna koristio se od 1991. HDZ BiH u pokušaju da uspostavi hrvatsku teritorijalnu jedinicu u BiH. Hrvatska zajednica Herceg Bosna, »politička, kulturna, gospodarska i područna cjelina«, koja je obuhvatila tridesetak općina Hercegovine te zapadne i središnje Bosne u kojima su Hrvati bili većinsko ili osjetno zastupano stanovništvo, proglašena je 18. XI. 1991 (prethodno je proglašena i Hrvatska zajednica bosanske Posavine). Jedinica s državnim atributima – Hrvatska republika Herceg Bosna – proglašena je 28. VIII. 1993. u Grudama. Do proglašenja »republike Hrvata u Bosni i Hercegovini« došlo je odmah nakon obznanjivanja u Ženevi Owen-Stoltenbergova plana za podjelu BiH na tri nacionalne republike. Tijela vlasti (parlament, vlada, predsjednik, javna poduzeća) funkcionirala su na područjima koja je vojno nadziralo Hrvatsko vijeće obrane. Hrvatska republika Herceg Bosna postala je razlogom nesuglasica i sukoba između Hrvata i Bošnjaka, koji su je doživjeli kao izraz hrvatskog separatizma. Herceg Bosna kao politička tvorevina formalno je prestala postojati prihvaćanjem Daytonskoga sporazuma i njezinim stapanjem u Federaciju BiH, no pojedina njezina tijela nastavila su djelovati sve do kraja 1996., kada su pod međunarodnim pritiskom definitivno raspuštena.
