Habdelić, Juraj, hrvatski moralno-poučni pisac i leksikograf (Staro Čiče, 17. IV. 1609 – Zagreb, 27. XI. 1678). Podrijetlom iz plemićke turopoljske obitelji. Teologiju studirao u Beču, gdje je 1629. primljen u isusovački red. Novicijat proveo u Leobenu (1630–32), filozofiju studirao u Grazu, a 1635. vratio se u Zagreb i započeo nastavničku djelatnost. Podučavao je na riječkoj, varaždinskoj i zagrebačkoj gimnaziji. God. 1639–43. studirao teologiju u Trnavi. Nastavničku djelatnost nastavio u Varaždinu, zatim u Judenburgu, a 1647–48. predavao logiku u Trnavi, gdje je stekao i doktorat iz filozofije. Od 1650. bio je superior u Varaždinu, a od 1653. uglavnom djelovao u Zagrebu, gdje je bio rektor isusovačkoga kolegija, ravnatelj konvikta i prefekt studija. Uz to je bio i propovjednik u crkvi sv. Marka. Zauzimao se da zagrebačko učilište bude uzdignuto u sveučilište (povelja Leopolda I. iz 1669). Pripisuje mu se osam djela, od kojih je autorstvo potvrđeno za tri. Dictionar, ili reči slovenske zvekšega v kup zebrane, v red postavljene i dijačkemi zlahkotene (1670) hrvatsko-latinski je rječnik od približno 12 000 riječi, sastavljen za školske potrebe. Naslovna sintagma »reči slovenske« pokriva hrvatski kajkavski jezični izraz, a »zvekšega v kup zebrane« odnosi se na najučestalije riječi. Istaknuto mjesto u povijesti hrvatske barokne književnosti Habdelić je osigurao moralno-poučnim knjigama, odnosno zbirkama religiozno-moralističkoga sadržaja Zercalo Mariansko (1662) i Pervi otca našega Adama greh (1674). Posrijedi su žanrovski mješovita, uglavnom pripovjedna djela koja se sastoje od religiozno-moralnih razmatranja, teoloških eskursa, peldi (slika i priča iz života svetaca i kršćana u starom vijeku), komentara Biblije, parabola, propovijedi, molitava, pjesama i dr. U sastavljanju obiju knjiga poslužio se raznovrsnim vrelima. Osobita je vrijednost Habdelićevih djela u njihovoj stilskoj izvedbi koja prema načinu strukturiranja rečenice, zvukovnim ponavljanjima, sintaktičkim paralelizmima i uporabi figura pripada baroknoj retorici, a razvidan je njegov utjecaj na kajkavsku književnost XVIII. st.
