Golanska visoravan (arap. Al-Ğawlān), kraj u jugozapadnoj Siriji; od 1967. veći dio je pod okupacijom Izraela. Obuhvaća oko 1150 km²; oko 40 000 st. (židovski doseljenici, Druzi). Pruža se između rijeke Jordana i Genezaretskoga jezera na zapadu, planine Hermon na sjeveru, vadija Ruqqad na istoku i rijeke Jarmuk/Yarmuk na jugu. Golanska visoravan visoka je na jugu do 700 m, na sjeveru do 1200 m; u krajnjem sjeveroistočnom dijelu izdiže se do 2814 m u gorju Hermon. Građena je pretežno od bazalta. U južnom, poljoprivredno vrjednijem području razvijeno je poljodjelstvo (uz natapanje), a u sjevernome stočarstvo. Novoizgrađena židovska naselja povezana su prometnicama s Izraelom. – U ratu 1967. Izrael je okupirao Golansku visoravan (→ arapsko-izraelski sukob), pa je oko 70 000 izbjeglica otišlo u druge dijelove Sirije. Do kraja 1970-ih na Golanskoj visoravni izgrađeno je više židovskih naselja. Izrael ju je anektirao potkraj 1981. unatoč protivljenju Sirije i UN-a koji ondje ima promatračke snage. Pregovori o geopolitičkom statusu Golanske visoravni traju od arapsko–izraelske konferencije u Madridu 1991., bili su obustavljeni 1996–99., a posredovanjem SAD-a nastoje se obnoviti tijekom 2000–01. U pregovorima Izrael predlaže ograničeno vojno povlačenje uz sigurnosna jamstva (Golansku visoravan smatra važnom zbog geostrateških razloga i značenja u vodoopskrbi). Potkraj 1990-ih broj židovskih doseljenika procjenjuje se na 15 000 do 17 000 (uz oko 16 400 Druza). Nakon izbijanja građanskoga rata u Siriji (2011), povremeni su raketni i drugi napadi na izraelske položaje (poduzimaju ih pobunjeničke skupine, ali i sirijskom režimu sklone proiranske milicije), na koje Izrael uzvraća protunapadima. Povremeni su incidenti i na području promatračkih snaga UN-a (oko 1000 pripadnika početkom 2019). Protivno međunarodnomu pravu, SAD je u ožujku 2019. priznao izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni.
