Gliptoteka HAZU, specijalizirani muzej u Zagrebu, koji čuva i izlaže najveću zbirku skulptura u Hrvatskoj. Utemeljena je 1937. na inicijativu Antuna Bauera kao Gipsoteka, radi prezentiranja odljeva arhitektonske plastike hrvatske nepokretne spomeničke baštine. Smještena je od 1940. u nekadašnji industrijski kompleks kožare (Medvedgradska 2, početak gradnje 1864), a ulaskom u sastav HAZU-a 1950. promijenila je naziv u Gliptoteka te se profilirala kao muzej skulpture koji sadrži umjetničko stvaralaštvo od antike do suvremenoga doba. U fundusu se čuvaju sadreni odljevi antičkoga kiparstva (iz 1892., većinom iz Louvrea, British Museuma, Galerije Uffizi, Gliptoteke u Münchenu), sadreni odljevi fragmenata nepokretnih spomenika hrvatske kulturne baštine IX–XV. st., a tijekom vremena obogaćen je i originalnim reprezentativnim djelima hrvatskoga kiparstva XIX–XXI. st. U stalnome postavu prikazan je izbor djela i dijelovi manjih zbirki pohranjenih u muzeju (Zbirka sadrenih odljeva stećaka XIII–XVI. st., Zbirka sadrenih odljeva djela Jurja Dalmatinca, Zbirka kopija fresaka XI–XVI. st., Zbirka medalja i plaketa). Uz postojeći muzejski kompleks, 2000. izveden je i Park skulpture (realizacija Miroslav Begović). U muzeju se održavaju tematske i retrospektivne izložbe te Trijenale kiparstva, kojega je utemeljitelj (1982).
