Göteborg [jø:təbɔ'rj], glavna luka i drugi grad po veličini u Švedskoj; 549 839 st. (2010). Leži na rijeci Göti, nedaleko od njezina ušća u Kattegat. Kulturno središte sa sveučilištem (od 1954; osnovano 1891. kao visoka škola), visokom tehničkom školom (osnovana 1829), Kraljevskim znanstvenim društvom (osnovano 1778), pomorskom akademijom, mnogim knjižnicama, muzejima, prirodoslovno tehnološkim znanstvenim parkom (Universeum, osnovan 2001), međunarodnim filmskim festivalom (od 1979). Od građevina se ističu katedrala (1633; pregrađena 1815), stara gradska vijećnica (XVII. st.), Kristinina crkva ili Njemačka crkva (1648) i dr. Industrija automobila (Volvo), kugličnih ležaja, strojeva, tekstila, električnih uređaja, papira, medicinske opreme; velike rafinerije nafte. U novije doba Göteborg postaje središte visoke tehnologije. Do 1980-ih godina bio je jako brodogradilište (danas stambeno-poslovna zona). U ukupnome lučkom robnom prometu (38,9 milijuna tona, 2009) prevladavaju uvoz nafte te izvoz automobila. Göteborg je veliko ribarsko središte. Dnevne trajektne veze (1,6 milijuna putnika godišnje) s Danskom (Frederikshavn) i Njemačkom (Kiel). Međunarodna zračna luka. – Göteborg je 1607. osnovao Karlo IX., ali su ga u ratu 1611–13. opljačkali i razorili Danci, 1619. ponovno ga je podignuo Gustav II. Adolf, a već 1621. dobio je status grada. Ekonomski uspon nastupio je početkom XIX. st. kada je zbog kontinentalne blokade Velike Britanije u Göteborgu bilo glavno mjesto istovara britanske robe. Oko 1900., uvođenjem transatlantskih pomorskih linija, Göteborg postaje najveća izvozna luka Skandinavije.
