struka(e): film
vidi još:  Filmski leksikon
Eastwood, Clint
američki filmski redatelj, glumac i producent
Rođen(a): San Francisco, 31. V. 1930.
ilustracija
EASTWOOD, Clint
ilustracija
EASTWOOD, Clint

Eastwood [i:'stwud], Clint (pravo ime Clinton Eastwood Jr.), američki filmski redatelj, glumac i producent (San Francisco, 31. V. 1930). Rođen u dobrostojećoj obitelji, glumačku karijeru počeo je 1955. kao epizodist, prvi uspjeh postigao u vestern TV seriji Grubijan (Rawhide, 1959–65). Međunarodnu popularnost stekao je kao protagonist talijanskih vesterna, tzv. dolarske trilogije ili trilogije o »Čovjeku bez imena« u režiji Sergia Leonea (Za šaku dolaraPer un pugno di dollari, 1964; Za dolar višePer qualche dollaro in più, 1965; Dobar, loš, zaoIl buono, il brutto e il cattivo, 1966). To mu donosi angažman u Hollywoodu gdje je – tipiziran u liku čovjeka od akcije – status potvrdio ulogama u više vesterna, ratnih i kriminalističkih filmova, pri čemu su osobito zapaženi oni redatelja Dona Siegela (Šerif u New YorkuCooganʼs Bluff, 1968; Dvije mazge za sestru SaruTwo Mules for Sister Sara, 1970), s kojim je svjetski uspjeh potvrdio ulogom beskompromisnoga policijskog inspektora u filmu Prljavi Harry (Dirty Harry, 1971), kontroverznim komentarom društvenoga sustava nagriženoga korupcijom i licemjerjem pod okriljem liberalizma, a taj je lik ponovio u još četiri manje uspjela filma koji su ipak specifično zrcalo mijena u američkom društvu u sljedećim dvama desetljećima (Klopka za inspektora Callahana / Snaga magnumaMagnum Force, Ted Post, 1973; Istjerivač pravdeThe Enforcer, James Fargo, 1976; Iznenadni udarSudden Impact, i redatelj, 1983; Kolo smrtiThe Dead Pool, Buddy Van Horn, 1988). Svoju glumačku personu gradio je na variranju temeljnih likova iz Leoneovih, odnosno Siegelovih filmova, kadikad postavljen u poziciju ugroženog junaka kao u Siegelovu filmu Opčinjen (The Beguiled, 1971) i svom redateljskom prvijencu, trileru Sviraj mi Misty (Play Misty for Me, 1971), ponekad s ironijskim odmakom, kao u akcijskim komedijama Čovjek iz San Fernanda (Every Which Way but Loose, J. Fargo, 1978) i Čovjek iz San Fernanda 2 (Any Which Way You Can, B. Van Horn, 1980), dolazeći i do manirističkih dimenzija kao u trileru Dozvola za ubojstvo (The Eiger Sanction, 1975), kojemu je i redatelj, te u kasnijim tumačenjima inspektora Callahana, odnosno u rasponu od tipizacije, često u vlastitoj režiji (KordonThe Gauntlet, 1977; Vatrena lisicaFirefox, 1982), do manje tvrdokorne izvedbe u kritički zapaženim ostvarenjima (npr. Kalibar 20 za specijalistaThunderbolt and Lightfoot, Michael Cimino, 1974) i, napose sugerirajući proturječja i ranjivost mačističkog imidža, u revizionističkim vesternima u duhu novoga Hollywooda 1970-ih Nepoznati zaštitnik (High Plains Drifter, 1973), Odmetnik Josey Wales (The Outlaw Josey Wales, 1976), Blijedi jahač (Pale Rider, 1985), postvesternu Bronco Billy (1980) i glazbenoj drami Barski pjevač (Honkytonk Man, 1982), smještenoj u doba svjetske gospodarske krize 1930-ih, koje je sve režirao stekavši autorski ugled. Kao redatelj, biografskim filmovima Bird (1988), o džezistu Charlieju Parkeru, i Bijeli lovac, crno srce (White Hunter Black Heart, 1992., i glavna uloga), o snimanju filma Afrička kraljica Johna Hustona, označio je prijelaz prema drugome dijelu karijere u kojem je stekao status jednoga od najvažnijih američkih filmskih redatelja, klasicista okrenutoga tradiciji kasnoga modernizma a u okviru žanrovske kinematografije, s motivima osvete i iskupljenja kao glavnim autorskim interesom. Počev od vesterna Nepomirljivi (The Unforgiven, 1992), za koji je nagrađen Oscarima za najbolji film i režiju (uz nominaciju za glavnu mušku ulogu), režira niz cijenjenih filmova: kriminalističke drame Savršen svijet (A Perfect World, 1993), Ponoć u vrtu dobra i zla (Midnight in the Garden of Good and Evil, 1997) i Mistična rijeka (Mystic River, 2003), ljubavnu melodramu Mostovi okruga Madison (The Bridges of Madison County, 1995), sportsku dramu Djevojka od milijun dolara (Million Dollar Baby, 2004), nagrađenu Oscarima za film i režiju, te (anti)ratni diptih Zastave naših očeva (Flags of Our Fathers, 2008) i Pisma s Iwo Jime (Letters from Iwo Jima, 2008), koji prikazuje bitku za Iwo Jimu iz američke, odnosno japanske perspektive. U nekoliko njih i glumi (uz Nepomirljive, u Savršenom svijetu, Mostovima okruga Madison, Djevojci od milijun dolara), uloge kojima se naslanja na mekše inačice svojih ranijih utjelovljenja tradicionalne maskulinosti, kao i u svojim konvencionalnijim, ali režijski dotjeranim trilerima Neograničena moć (Absolute Power, 1997), Istiniti zločin (True Crime, 1999), Krvna slika (Blood Work, 2002). Stečeni je ugled uspješno održao i u dubokoj starosti, kad glumi rijetko (ističu se nastupi u vlastitim filmovima Gran Torino, 2008., MulaThe Mule, 2018., Cry Macho, 2021., u kojima se i dalje oslanja o svoj ikonički lik, sad bremenit starošću i rezignacijom), režirajući 2010-ih niz društveno angažiranih filmova, mahom temeljenih na istinitim događajima (ZamjenaChangeling, 2008; Invictus, 2009., o Nelsonu Mandeli; J. Edgar, 2011., o J. Edgaru Hooveru; SnajperistAmerican Sniper, 2014., o ratu u Iraku, nominacija za Oscara za najbolji film; Čudo s HudsonaSully, 2016; 15:17 za ParizThe 15:17 to Paris, 2018., o terorističkom napadu u vlaku; Slučaj Richarda JewellaRichard Jewell, 2019., o bombaškom napadu u Atlanti tijekom Olimpijskih igara 1996). Ti filmovi pritom odražavaju njegov svjetonazor tradicionalističkoga liberalnoga konzervativca; isprva republikanac, 1986–88. bio je nestranački gradonačelnik grada Carmel-by-the-Sea u Kaliforniji, naposljetku libertarijanac. Za više je svojih kasnih filmova skladao glazbu ili glazbene teme.

Ostali filmovi (kao glumac): Objesite ga bez milosti (Hang ʼEm High, T. Post, 1968), Orlovo gnijezdo (Where Eagles Dare, Brian G. Hutton, 1968), Svi za Eldorado (Paint Your Wagon, Joshua Logan, 1969), Zlato za odvažne (Kellyʼs Heroes, B. G. Hutton, 1970), Joe Kidd (John Sturges, 1972), Bijeg iz Alcatraza (Escape from Alcatraz, D. Siegel, 1979), Na rubu (Tightrope, Richard Tuggle, 1984), Ružičasti cadillac (Pink Cadillac, B. Van Horn, 1989), Na vatrenoj liniji (In the Line of Fire, Wolfgang Petersen, 1993), Ponovno u igri (Trouble with the Curve, Robert Lorenz, 2012); (kao redatelj i glumac): Vojničina (Heartbreak Ridge, 1986), Gušter (The Rookie, 1990), Svemirski kauboji (Space Cowboys, 2000); (kao redatelj): Bezbrižna (Breezy, 1973), Život poslije života (Hereafter, 2010), Jersey Boys (2014), Porotnik br. 2 (Juror #2, 2024).

Citiranje:

Eastwood, Clint. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 22.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/eastwood-clint>.