Dreyer [drại'əɹ], Carl Theodor, danski filmski redatelj (Kopenhagen, 3. II. 1889 – Kopenhagen, 20. III. 1968). Odgojen u strogu luteranskom duhu, radio kao pijanist, knjigovođa, novinar i kazališni kritičar. Od 1912. na filmu, isprva pisac titlova, scenarist i montažer, režira od 1919. Najvažniji su njegovi nijemi filmovi Mikaël (1924), melodrama u kojoj prvi put sustavno rabi krupni plan i simboličko isticanje predmeta radi psihološke analize, te Stradanje Ivane Orleanske (La passion de Jeanne d’Arc, 1928), o suđenju i spaljivanju francuske narodne junakinje. Potonji se smatra jednim od najzanimljivijih nijemih filmova uopće, posebice zbog dugih vožnji kamere koje stvaraju iluziju prostora i izražajnih krupnih planova kojima prikazuje stanja mistično nadahnute junakinje. Film strave Vampir (Vampyr, 1931), remek-djelo žanra, autorov je prvi zvučni film; uz vizualni izraz, tjeskobni ugođaj postiže i škrtom uporabom zvuka. Slijede Dan gnjeva (Vredens dag, 1943), kostimirani film sugestivna ugođaja (osvjetljenje: chiaroscuro), o spaljivanjima vještica u XVII. st., Riječ (Ordet, 1955), o odnosu društvenih i duhovnih vrjednota u seoskoj obitelji, u kojem se narativna linija nadopunjuje simboličkom strukturom i oniričkim prizorima ostvarenima osvjetljenjem i pokretima kamere, te Gertrud (1964), suptilna studija žene posvećene idealu ljubavi, realizirana ritmičkim dugim kadrovima. Jedan od najistaknutijih filmskih redatelja, razrađuje vizualnu poetiku njemačkog ekspresionizma i skandinavskoga nijemog filma, s naglaskom na krupnom planu i pažljivoj kompoziciji kadra. Narativno se usredotočuje na psihološku analizu usamljenih i progonjenih pojedinaca (uglavnom žena), a radnja se smješta u fizički ograničene prostore i kratka vremenska razdoblja. Sklon religioznoj tematici, misticizmu i moralizmu, u svojim djelima otkriva tenzije dobra i zla i u svakidašnjim situacijama pa sustavno ostvaruje prožimanje fizičke zbilje i duhovnih stanja odnosno realizma i simboličke stilizacije. Utjecao na niz redatelja (I. Bergman) i filmski modernizam općenito.
