Compiègne

Compiègne [kpjε'ń], grad u departmanu Oise, na sastavu rijeka Aisne i Oise i na sjeverozapadnome rubu Compiègneske šume, sjeverna Francuska; 40 199 st. (2017). Među arhitektonskim spomenicima ističu se gotička gradska vijećnica (XVI. st.), neoklasicistički dvorac Luja XV. (XVIII. st., dograđen u XIX. st. za vladavine Napoleona I.; danas muzej), crkve Saint-Jacques i Saint-Antoine (XIII–XVI. st.), opatija Saint-Corneille (knjižnica od 1959). Kulturno je središte s tehnološkim sveučilištem (osnovano 1972) i muzejima (arheološki, automobilski i dr.). Na istočnome je rubu grada, u Compiègneskoj šumi, Memorijalni muzej ratnoga primirja. Farmaceutska, kemijska i metalna industrija; proizvodnja automobilskih guma.

Compiègne se prvi put spominje 547. kao Compendium. Jedno je od omiljenih boravišta franačkih te zapadnofranačkih kraljeva (ondje je Karlo II. Ćelavi u drugoj polovici IX. st. osnovao opatiju), od početka Francuskoga Kraljevstva u posjedu je krune. Pod zidinama grada zarobljena je 1430. Ivana Orleanska. U Compiègneu je 1635. sklopljen ugovor između Francuske i Švedske u Tridesetogodišnjem ratu. Za I. svjetskog rata grad je od 1917. bio sjedište francuskoga glavnog stožera. U Compiègneskoj šumi, u vagonu maršala Focha, Njemačka je potpisala kapitulaciju u I. svjetskom ratu (11. XI. 1918), a Hitler je prisilio Francusku da to učini na istome mjestu u II. svjetskom ratu (22. VI. 1940). Vagon su Nijemci uništili 1945.