Blaž Jurjev Trogiranin, hrvatski slikar (Trogir ili Lapac, oko 1390 – Zadar, 1450). Prvi se put spominje u Splitu 1412., potom 1419. u Trogiru. U Dubrovniku je 1421–27. službeni slikar Republike, a 1431. ima radionicu u Korčuli. Vraća se 1433. u Trogir, gdje tijekom nekoliko godina slika poliptihe za crkve sv. Ivana Krstitelja i sv. Marije u Trogiru te sv. Jakova na Čiovu. God. 1439. radio poliptih za bratovštinu Svih svetih u Korčuli, potom se nastanjuje u Zadru, gdje 1445. oslikava vratnice orgulja za crkvu sv. Frane i započinje sliku Gospe od Kaštela, koju 1447. potpisuje kao Blasius de Jadera. Djela Blaža Jurjeva nalaze se u Splitu i Stonu (raspela), Dubrovniku (Bl. Djevica Marija s djetetom), Korčuli (dva poliptiha), Trogiru (matrikula bratovštine sv. Duha, Gospa u ružičnjaku, te tri poliptiha), Kaštel Štafiliću (Bl. Djevica Marija s djetetom) i Šibeniku (poliptih i Bl. Djevica Marija s djetetom).
Mnoge su njegove slike neujednačene kvalitete, a to se može objasniti gubitkom dodira s umjetničkim središtima, zahvatima slikara iz njegove radionice te mladošću odnosno starošću umjetnika. Blaž Juraj Trogiranin, čiji je identitet potvrđen otkrićem potpisa na poliptihu iz crkvice sv. Jakova u Trogiru (1961), osebujna je slikarska osobnost kasnogotičkoga stila; unatoč vidljivim mletačkim utjecajima (Nicolò di Pietro, Gentile da Fabirano) on razvija osjećaj za nadahnute linearne ritmove u cjelini i u pojedinostima (draperije), karakterističnu tipologiju likova s neobično izbuljenim očima te istančanu ljestvicu boja.
