Bansko vijeće, visoko upravno tijelo s ovlastima izvršne vlasti u Hrvatskoj, banska vlada. Prvi se put spominje krajem XVII. st., uz instituciju Banske konferencije, koju je utemeljio Hrvatski sabor. Zadaća toga tijela, koje je djelovalo između 1696. i 1697., bila je u biti pomoći Banskoj konferenciji u rješavanju onih pitanja koja su pripadala u njezine ovlasti. Pošto je za vladavine Marije Terezije došlo do ponovne uspostave županijskoga sustava, po uzoru na ugarsko Namjesničko vijeće u Hrvatskoj je osnovano Vijeće kraljevstva Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, prva hrvatska zemaljska vlada. Na njegovu čelu nalazio se ban, a sastojalo se od pet savjetnika, koje je imenovala kraljica, dok je ban imao pravo imenovanja kancelarijskih službenika. Sjedište toga tijela, kojemu je bila povjerena zadaća vođenja sveukupne zemaljske uprave u političko-ekonomskim i vojnim poslovima, bilo je u Varaždinu. No ono je 1779. ukinuto, a njegovi poslovi povjereni su ugarskom Namjesničkomu vijeću. Ustanova Banskog vijeća oživljava iznova 1848., pošto je došlo do prekida realne unije između Hrvatske i Ugarske. Tijelo je potkraj travnja ustrojio ban J. Jelačić, a ono je odmah preuzelo zadaće samostalne hrvatske vlade. Bilo je podijeljeno na pet odsjeka: unutarnji poslovi, prosvjeta, financije s trgovinom, obrtom, poljoprivredom i prometnicama, pravosuđe i vojni poslovi. Na čelu pojedinih odsjeka bili su stalni predsjednici, a predsjedao mu je ban. Bansko vijeće bilo je organizirano u skladu s četrdesetosmaškim koncepcijama o federalističkom uređenju Habsburške Monarhije na jezičnoj i nacionalnoj osnovi, pri čemu bi financije (osim domaće financijske uprave), ratni i vanjski poslovi te pitanja vanjske trgovine bili zajednički za cijelu Monarhiju. Bansko vijeće moralo je djelovati u teškim uvjetima, ne samo zbog rata, nego i zato što se njegovo upravno područje sastojalo od vrlo različitih cjelina. No unatoč tomu poduzelo je određene korake prema provođenju modernizacijskih reformi. Kada je u rujnu 1848. Jelačić navijestio rat Madžarima, Bansko vijeće imenovano je privremenom hrvatskom vladom. Prestalo je postojati potkraj lipnja 1850; raspušteno je odlukom cara Franje Josipa I. u sklopu priprema bečkoga središta za uvođenje otvorenog apsolutizma.
