struka(e): povijest, hrvatska | religija
Bakač, Toma
crkveni prelat i državni kancelar
Rođen(a): Erdőd, 1442.
Umr(la)o: Ostrogon, 11. VI. 1521.
ilustracija
BAKAČ, Toma

Bakač, Toma (Bacocz, Bakoch, Bakócz, Erdődy), crkveni prelat i državni kancelar (Erdőd, 1442Ostrogon, 11. VI. 1521). Podrijetlom iz obitelji niskoga staleža iz Erdőda (danas Ardud) kraj Szatmára (danas Satu Mare) u Rumunjskoj. Studirao u Krakovu, Ferrari i Padovi postigavši doktorat. Biskup u Győru (Đuru) 1487–97., potom biskup u Egeru 1497. i nadbiskup u Ostrogonu 1497–1521. Upravljao Bačko-kaločkom nadbiskupijom 1492. i biskupijama Zagrebačkom (1510–18) i Senjskom (1513–21). Za obranu zagrebačke katedrale 1510–17. podignuo fortifikacije, među kojima je najpoznatija Bakačeva kula (srušena 1906). Od 1483. tajnik i savjetnik kralja Matije Korvina. Kao kancelar u službi kralja Vladislava II. i odgojitelj njegova sina i nasljednika Ludovika II., bio je jedna od najutjecajnijih osoba kraja XV. i početka XVI. st. u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu. Blizak Mletačkoj Republici. Godine 1500. imenovan kardinalom, 1513. latinskim carigradskim patrijarhom. Papa Lav X. povjerio mu je organizaciju neuspjela križarskog rata protiv Osmanlija (1513), koji se poslije pretvorio u seljačku bunu pod vodstvom Jurja Dózse (1514). Veliki mecena renesansne umjetnosti. U Hrvatskoj stekao posjede Susedgrad, Medvedgrad, Stubicu i Rakovec te Moslavinu i Kutinu. Njegov nećak Petar rodonačelnik je utjecajne hrvatsko-ugarske velikaške obitelji (→ erdődy).

Citiranje:

Bakač, Toma. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 27.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/bakac-toma>.